Zaljubljenici u arhitektonsku misao, Emil Jurcan i Luka Skansi, pokreću 2017. godine ediciju „DOBROLET – prostor arhitektonske kritike“ u suradnji s Društvom arhitekata Istre i izdavačkom kućom Sandorf, kako bi ponudili na hrvatskom jeziku prijevode izuzetnih, ali manje poznatih teorijskih djela vezanih uz arhitekturu i prostor, a koja nisu dostupna na engleskome. Ime edicije preuzeto je od sovjetske aviokompanije za koju je Aleksej Gan oblikovao konstruktivistički vizualni identitet 1920-ih godina, baš kao i inspiracija za logotip. Format i namjera nadahnuti su međunarodnim džepnim izdanjima koja, poput DOBROLETA, pružaju izvrsno uređene autorske odabire u području arhitektonske teorije.
Počevši „Poglavljem o arhitekturi“ mađarskog filozofa i marksističkog teoretičara Györgyja Lukácsa iz 1963. godine, nastavili su prijevodima djela ruskog arhitekta, povjesničara i teoretičara arhitekture te jednog od ključnih teoretičara konstruktivizma u arhitekturi Moiseja Ginzburga – „Ritam u arhitekturi“ (1923.) i „Stil i epoha“ (1924.). Nakon podsjećanja na manje znane protagoniste arhitektonske teorije, slijede manje poznati tekstovi poznatih arhitekata. Tu je prijevod doktorata Petera Eisenmana pod naslovom „Formalna osnova moderne arhitekture” s predgovorom Piera Vittorija Aurelija, a zatim i odabrani eseji Giancarla De Carla na temu participacije u arhitekturi prema odabiru Alberta Franchinija. „Od Ledouxa do Le Corbusiera: izvori i razvoj autonomne arhitekture“ bečkog povjesničara umjetnosti Emila Kaufmanna iz 1933. sljedeće je nezaobilazno djelo, koje uspostavlja vezu između estetskog kontinuiteta klasicizma i modernizma te predstavlja ideju o autonomiji arhitekture. Šesto izdanje ujedno je i prva autorska knjiga u ediciji. „Tektonske studije“ Luke Skansija na neki način čine „par“ s Kaufmannom jer Skansi prepoznaje slične tektonske kulture u arhitekturi od ranog modernizma do danas, čime je ponovno u fokusu kontinuitet esencijalnih tema u arhitektonskom stvaralaštvu na nekoj drugoj razini.
Uz angažman niza izvrsnih suradnika – počevši od likovnog urednika Primoža Fijavža unutar čijih angažiranih ovitaka su asketski oblikovani sadržaji, do gostiju urednika, priređivača i prevoditelja – svako novo izdanje otvara prije svega etička pitanja koja prate oblikovanje prostora. Ta se pitanja ne mogu razriješiti samo na praktičnoj razini. Jer ideali u arhitekturi ne mogu preživjeti ako arhitektura nema potrebnu razinu autonomije, a ona se gradi upravo kroz teorijsku podlogu. Urednici razmišljaju o strukturnim karakteristikama arhitekture koje su inherentne disciplini od njezinih početaka do danas. I premda je „tektonika“ DOBROLETA, prema riječima urednika, intuitivna, u traganju za supstancom arhitekture ova izdanja međusobno rezoniraju, a poruke pojedinih djela dodatno se osnažuju njihovim kontinuitetom.
Ana Šverko
Biblioteka DOBROLET – prostor arhitektonske kritike pokrenuta je 2017. godine u suradnji Društva arhitekata Istre – Società architetti dell’Istria, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavačke kuće Sandorf s namjerom uvođenja kritičkih teoretskih koncepcija arhitekture u širi misaoni kontekst.
Urednici edicije: Emil Jurcan i Luka Skansi
Likovni urednik: Studiobotas
Oblikovanje: Primož Fijavž
Gostujući urednici: Ivana Perica, Alberto Franchini
Autori predgovora: Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi, Pier Vittorio Aureli, Alberto Franchini
Prevoditelji: Ivana Perica, Ivo Alebić, Marko Gregorić, Max Blažević, Eric Ušić, Andy Jelčić, Ivana Ostojčić, Maja Tatković
Lektura i korektura: Nives Franić
Izdavači: DAI-SAI Pula (sva izdanja), Sandorf Zagreb (sva izdanja), Filozofski fakultet Rijeka (1. i 2. izdanje) Sve publikacije su dane na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna
Otvorenje Godišnje izložbe i dodjela Nagrada UHA-e planirani su početkom svibnja 2025. godine u Zagrebu.
Sve nominacije za UHA-ine godišnje nagrade za 2024. godinu možete pogledati na poveznici.
Preneseno s web-stranice uha.hr
