Okrugli stol o idejnom rješenju uređenja pulske rive
Nakon Å¡to je u Äetvrtak naveÄer u galeriji Vincent iz Kastva otvorena izložba idejnih rjeÅ¡enja ureÄ‘enja pulske rive održan je i okrugli stol na kojem se analizirao odabrani rad Studija BF, na kojem su Älanovi ocjenjivaÄkog suda natjeÄaja i nagraÄ‘eni arhitekti, Zoran BoÅ¡evski, Boris Fiolić i Marko Vitković, pojaÅ¡njavali svoje zamisli.
U uvodnoj rijeÄi predsjednik ocjenjivaÄkog suda prof. dr. sc. Tihomir Jukić istaknuo je da je ovo znaÄajan korak za grad koji je u zastoju te je konaÄno doÅ¡lo vrijeme da se u Puli realiziraju ideje iz proÅ¡losti.
Zanemareni turistiÄki resursi
U pojaÅ¡njenju svog rada BoÅ¡evski je istaknuo da je njegov projektni tim bio vezan za naÄin raspisivanja natjeÄaja i smjernice koje su pokazale da je situacija na rivi studiozno analizirana. IÅ¡li smo, rekao je BoÅ¡evski, elementima u sam korijen jer Pula će za 50 godina doživjeti novu transformaciju pa je rad bio u odreÄ‘enim segmentima Äak i rezerviraniji nego Å¡to su to nagraÄ‘eni arhitekti prvobitno zamislili.
- Utvrdili smo da Puli nedostaje kralježnica kontakta mora i grada. Zonu urbanih sadržaja zamislili smo na pontonima, da taj dio prostora ne oduzmemo moru. Istovremeno, u našem radu nismo željeli prezentirati utopiju za koju u Hrvatskoj nema tehnologije gradnje koja bi ju realizirala.
Inspiraciju za projekt pronaÅ¡li smo u Areni te Uljaniku, od kojih Pula živi. Možda smo zanemarili turistiÄke resurse zaljeva, ali možda je turizam trenutna histerija koju za par godina neÅ¡to drugo zamijeni. Nismo u naÅ¡em radu htjeli razmiÅ¡ljati o detaljima, već ponuditi cijelu rivu kao teÄnu i sagledivu cjelinu, rekao je BoÅ¡evski.
Arhipelag – osloboÄ‘eni div
Usto su arhitekti Studija BF napomenuli da je Pulski zaljev arhipelag koji je naglim oslobaÄ‘anjem, odnosno demilitarizacijom, postao osloboÄ‘eni div, ali je doba velikih gesta iza trenutnog vremena pa nisu željeli nagomilavati sadržaje na rivi. Stoga je primarno oÄistiti zagaÄ‘eni zaljev te rijeÅ¡iti energetska i infrastrukturna pitanja.
TakoÄ‘er, naglasio je BoÅ¡evski, promet, kako cestovni, tako i morski, pogotovo cruisera, osmiÅ¡ljavat će struÄnjaci u budućnosti. Cilj Studija BF bio je osmisliti kiÄmu grada koju malo hrvatskih gradova ima, da bi se dalje razvijao.
ÄŒlan ocjenjivaÄkog suda slovenski profesor Janez Koželj istaknuo je, pak, da je rijeÄ o tranziciji socijalistiÄkog grada koji joÅ¡ nema smjernice u kojem će se pravcu razvijati i da to tek treba definirati. Naglasio je da je Pula bila dugo godina “zakoÄena” pa su se u njoj nagomilale suprotnosti te se trebalo strateÅ¡ki odrediti prema inicijaciji.
U zakljuÄku Jukić je istaknuo neprocjenjivu korist natjeÄaja za Pulu jer će sada moći analizirati rjeÅ¡enja za daljnje studije bez kojih se ureÄ‘enje rive neće moći dalje razvijati. (PiÅ¡e Goran ROJNIĆ, snimio SaÅ¡a MILJEVIĆ)
Tko će to platiti?
Pri kraju tribine BoÅ¡evski je nakon odgovaranja na pitanja vezano za temu svog rada uzvratio pitanjem na koji se naÄin namjerava financirati projekt ureÄ‘enja rive.
Hoće li to biti privatno-javno partnerstvo, sredstva iz EU-fondova ili neka druga solucija, zanimalo je tvorca idejnog rjeÅ¡enja ureÄ‘enja rive, BoÅ¡evskog, koji je postavio jednostavno pitanje: “Tko će to platiti?”.
MeÄ‘utim, umjesto odgovora doÄekao ga je muk u galeriji u kojoj su se nalazili i neki proÄelnici gradske uprave, a tiÅ¡inu je prekinuo Koželj naznaÄivÅ¡i da bi kanalizaciju trebala financirati Herculanea, vodovodnu mrežu Vodovod, plinovodnu mrežu Plinara, itd.