Okrugli stol o idejnom rješenju uređenja pulske rive
Nakon što je u četvrtak navečer u galeriji Vincent iz Kastva otvorena izložba idejnih rješenja uređenja pulske rive održan je i okrugli stol na kojem se analizirao odabrani rad Studija BF, na kojem su članovi ocjenjivačkog suda natječaja i nagrađeni arhitekti, Zoran Boševski, Boris Fiolić i Marko Vitković, pojašnjavali svoje zamisli.
U uvodnoj riječi predsjednik ocjenjivačkog suda prof. dr. sc. Tihomir Jukić istaknuo je da je ovo značajan korak za grad koji je u zastoju te je konačno došlo vrijeme da se u Puli realiziraju ideje iz prošlosti.
Zanemareni turistički resursi
U pojašnjenju svog rada Boševski je istaknuo da je njegov projektni tim bio vezan za način raspisivanja natječaja i smjernice koje su pokazale da je situacija na rivi studiozno analizirana. Išli smo, rekao je Boševski, elementima u sam korijen jer Pula će za 50 godina doživjeti novu transformaciju pa je rad bio u određenim segmentima čak i rezerviraniji nego što su to nagrađeni arhitekti prvobitno zamislili.
- Utvrdili smo da Puli nedostaje kralježnica kontakta mora i grada. Zonu urbanih sadržaja zamislili smo na pontonima, da taj dio prostora ne oduzmemo moru. Istovremeno, u našem radu nismo željeli prezentirati utopiju za koju u Hrvatskoj nema tehnologije gradnje koja bi ju realizirala.
Inspiraciju za projekt pronašli smo u Areni te Uljaniku, od kojih Pula živi. Možda smo zanemarili turističke resurse zaljeva, ali možda je turizam trenutna histerija koju za par godina nešto drugo zamijeni. Nismo u našem radu htjeli razmišljati o detaljima, već ponuditi cijelu rivu kao tečnu i sagledivu cjelinu, rekao je Boševski.
Arhipelag – oslobođeni div
Usto su arhitekti Studija BF napomenuli da je Pulski zaljev arhipelag koji je naglim oslobađanjem, odnosno demilitarizacijom, postao oslobođeni div, ali je doba velikih gesta iza trenutnog vremena pa nisu željeli nagomilavati sadržaje na rivi. Stoga je primarno očistiti zagađeni zaljev te riješiti energetska i infrastrukturna pitanja.
Također, naglasio je Boševski, promet, kako cestovni, tako i morski, pogotovo cruisera, osmišljavat će stručnjaci u budućnosti. Cilj Studija BF bio je osmisliti kičmu grada koju malo hrvatskih gradova ima, da bi se dalje razvijao.
Član ocjenjivačkog suda slovenski profesor Janez Koželj istaknuo je, pak, da je riječ o tranziciji socijalističkog grada koji još nema smjernice u kojem će se pravcu razvijati i da to tek treba definirati. Naglasio je da je Pula bila dugo godina “zakočena” pa su se u njoj nagomilale suprotnosti te se trebalo strateški odrediti prema inicijaciji.
U zaključku Jukić je istaknuo neprocjenjivu korist natječaja za Pulu jer će sada moći analizirati rješenja za daljnje studije bez kojih se uređenje rive neće moći dalje razvijati. (Piše Goran ROJNIĆ, snimio Saša MILJEVIĆ)
Tko će to platiti?
Pri kraju tribine Boševski je nakon odgovaranja na pitanja vezano za temu svog rada uzvratio pitanjem na koji se način namjerava financirati projekt uređenja rive.
Hoće li to biti privatno-javno partnerstvo, sredstva iz EU-fondova ili neka druga solucija, zanimalo je tvorca idejnog rješenja uređenja rive, Boševskog, koji je postavio jednostavno pitanje: “Tko će to platiti?”.
Međutim, umjesto odgovora dočekao ga je muk u galeriji u kojoj su se nalazili i neki pročelnici gradske uprave, a tišinu je prekinuo Koželj naznačivši da bi kanalizaciju trebala financirati Herculanea, vodovodnu mrežu Vodovod, plinovodnu mrežu Plinara, itd.
