A-festival IZDAVAŠTVO – AKCIJA u Puli 1. – 3.6.2017

DAI-SAI u suradnji s europskom platformom Future Architecture organizira prvi “a-festival” (anti-festival, aktivistički festival, arhitektonski festival) pod nazivom Izdavaštvo – akcija koji se bavi društveno angažiranim umjetničkim i arhitektonskim praksama: od autohtonih avangardnih pokreta s početka 20.stoljeća na ovim krajevima, do transnacionalnih “kritičkih prostornih praksi”današnjega vremena. A-festival Izdavaštvo – akcija istražuje društvene, eknomske i političke stvarnosti kroz izložbu Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja, kustoskog kolektiva [BLOK], javnih predavanja Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih Tamare Bjažić Klarin, te Arhitektura i kolonijalizam francuskoga arhitekta Léopolda Lamberta, predstavljanje novoosnovane biblioteke Dobrolet za kritičku teoriju arhitekture u suradnji Društva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavačke kuće Sandorf, te hibridnu međunarodnu radionicu istoga naziva Izdavaštvo – akcija (Publishing Acts).

Xavier Antin, Just in Time, or A Short History of Production, 2010.

PROGRAM

Četvrtak, 1.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Léopold Lambert: Arhitektura i kolonijalizam
Predavanje je na engleskom jeziku

Arhitektura je političko oružje. Zid kao osnovni oblik arhitekture organizira tijela u prostoru i na privatnoj i na geografskoj razini. Učeći iz primjera prostornog nasilja primitivnih skloništa, predavanje će se osvrnuti na nekoliko primjera istraživanja različitih političkih sustava uz pomoć kojih će se ilustrirati ova teza: vojna i civilna okupacija Palestine, izgradnja novog militantnog glavnog grada Egipta, društvena i rasna segregacija utjelovljena u pariškim predgrađima i takozvani humanitarni kampovi sagrađeni za izbjeglice i migrante iz Calaisa. U zaključku predavanja inzistirat će se na primjerima iz arhitekture koji su prihvatili ideju arhitekture kao oružja u kontekstu borbe protiv dominantnih političkih oblika. Politička nevinost je iluzija, a mi moramo naučiti kontrolirati društvene posljedice prostora koje osmišljavamo.

Léopold Lambert francuski je arhitekt mlađe generacije, koji trenutačno radi u Parizu, pisac je i glavni urednik arhitektonskog časopisa The Funambulist uz koji paralelno vodi projekt Archipelago, u kojem snima i arhivira razgovore s transdisciplinarnim misliocima iz cijeloga svijeta, a čiji se rad bavi izgrađenim okolišem. Autor je knjige Weaponized Architecture: The Impossibility of Innocence, Naoružana arhitektura: Nemogućnost nevinosti, u kojoj istražuje okupirane palestinske teritorije, te knjiga Topie Impitoyable: tjelesne politike tkanine, zida i ulice i Politike buldozera: palestinska ruševina kao izraelski projekt.

PETAK, 2.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Kustoski kolektiv BLOK: Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja
Otvorenje izložbe uz vodstvo izložbom, Ivana Hanaček i Ana Kutleša

Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. – 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugosvlije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježava širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma. Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih članaka podijeljeni su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – političkim djelovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“, u gradu čija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. Nasljeđe ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu.

istraživanje i koncepcija izložbe:
[BLOK] – Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović – Oaza
Istraživanje i produkciju izložbe omogućila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
Izložba će biti otvorena svim radnim danima do 12.6.

[BLOK] je kustoski kolektiv koji djeluje na sjecištu umjetnosti, urbanog istraživanja i političkog aktivizma. Naši su projekti zamišljeni i realizirani kao platforme za udruženi rad umjetnika, kustosa, istraživača, političkih aktivista i svih zainteresiranih za politiku prostora, proizvodnju zajedničkog, demokratizaciju kulture te za refleksiju umjetničkih praksi iz perspektive njihovih društvenih i proizvodnih uvjeta.
Djelujući kontinuirano od 2001. godine [BLOK] je koncipirao i producirao projekte u javnom prostoru, predavanja, izložbe, dugoročne istraživačke projekte, publikacije, kao i sudjelovao u javnoj raspravi oko neoliberalne transformacije javnog prostora i institucija te u borbi za njihovu demokratizaciju.Od 2016. godine kolektiv vodi BAZU, prostor za produkciju suvremene umjetnosti, edukaciju i aktivizam.

PETAK, 2.6. u 20h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Tamara Bjažić Klarin: Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih
Predavanje je na hrvatskom jeziku

Zagrebačku arhitektonsku scenu početkom 1930-ih obilježavaju ideološki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga građenja, između inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom građenju prepoznaju alat za rješavanje nagomilanih društvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poštenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove političke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji početkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio društvene odgovornosti i ukazuje na najveći socijalni i urbanistički problem međuratnog Zagreba zanemarivan od državnih, ali i općinskih vlasti – radničke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima živi jedna četvrtina Zagrepčana. Uz dokumentarističke izložbene cjeline Kuća i život i Selo, kao i ostale zajedničke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje će se osvrnuti i na historijat njihovog umrežavanja.

Tamara Bjažić Klarin znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća. Autorica je knjige Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939. nagrađene poveljom DPUH te više poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na više znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Vitiću, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakoviću te scenaristica emisije Trikultura – arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. – 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i Švicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Zürich.


SUBOTA, 3.6. u 11h, Galerija Cvajner, Forum 2, Pula
Promocija Biblioteke DOBROLET- prostora arhitektonske kritike
Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi

Zajedničkom inicijativom Društva arhitekata Istre (DAI-SAI), Filozofskog fakulteta Rijeke (FF Ri) i zagrebačke izdavačke kuće Sandorf ove godine je pokrenuta knjižna edicija pod nazivom Dobrolet usmjerena ka razvoju arhitektonske kritičke misli. Urednici biblioteke su Luka Skansi i Emil Jurcan, a gost urednik prvog izdanja je Ivana Perica. Riječ je o knjizi „Poglavlje o arhitekturi“ mađarskog filozofa Györgya Lukácsa koja će se premijerno predstaviti u Puli. O samoj knjizi:

Arhitektura je, prema riječima Györgya Lukácsa, svjetotvorna umjetnost – jedina koja je sposobna izraziti cjelokupni društveni bitak određene epohe. No kao što i cijeli Lukácsev estetski sistem nagovještava viši, etički plan, tako i arhitektura iz svojih estetičkih pitanja mora iskoračiti u ona etička – jedina koja su sposobna ispostaviti društvene proturječnosti današnjice. A ta se etička pitanja ne mogu razriješiti unutar samog oblikovanja prostora.

Ivana Perica završila je studij germanistike i kroatistike, doktorirala je na temu odnosa privatnog i javnog u političkoj misli Hannah Arendt i Jacquesa Rancièrea. Knjiga Die privat-öffentliche Achse des Politischen: Das Unvernehmen zwischen Hannah Arendt und Jacques Rancière objavljena je 2016. g. u izdavačkoj kući Königshausen & Neumann.

Emil Jurcan je arhitekt pulske zadruge Praksa i predsjednik je Društva arhitekata Istre (DAI-SAI). Suosnivač je aktivističkih kolektiva Temp i Pulske grupe s kojom se predstavio na venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. godine. Autor brojnih članaka o teoriji arhitekture, kritičkoj misli i društvenim pitanjima arhitekture objavljenim u raznim europskim časopisima.

Luka Skansi je povjesničar arhitekture, docent na Univerzitetu u Rijeci (Odsjek povijest umjetnosti). Njegova istraživačka područja su talijanska arhitektura 20. stoljeća, ruska i sovjetska arhitektura i arhitektura u bivšoj Jugoslaviji. Mnogi su arhitekti postali predmetom njegova stručnog bavljenja: Carlo Scarpa, Aldo Rossi, Gino Valle, Pier Luigi Nervi, Myron Goldsmith, Jože Plečnik, Nikolaj Ladovskij, Mojsej Ginzburg, Peter Behrens. Bio je gostujući istraživač na kanadskom Canadian Center for Architecture u Montrealu i gostujući profesor na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Veneciji.


četvrtak, petak i subota 1.- 3.6., MMC Luka, Istrarska 30, Pula

Međunarodna radionica Izdavaštvo–akcija (Publishing Acts)

Izložba Akcija, Trg republike, Zagreb, 1978.

Dijelom javni performans, dijelom intraaktivna radionica, Izdavaštvo-akcija funkcionira kao društveno-izdavački eksperiment,sastoji se od uspostavljanja privremene redakcije, “uredničkog ureda” koji će proizvoditi instantne, otvorene, “tekuće” tiskane materijale. Sama publikacija zamišljena je kao “društveni objekt”: s jedne strane potiče nastajanje suradničkih mjestaza istraživanjei razmjenu znanja tijekom njezine proizvodnje; s druge strane publikacija prenosi “energiju”, naboj i značenje koje nosi u sebi pomoću jednostavnoga čina dijeljenjapublikacije –iz ruke u ruku. Kao pojedinačna gesta, koja može potaknuti zajedničku akciju, takva posve osobna distribucija tiskanih materijala ispituje, izaziva društvene norme i indiferentnost prema društvenom angažmanu.

Eksperiment Izdavaštvo-akcija (Publishing Acts) odvijat će se tijekom trodnevnog “izdavačkog laboratorija”, smještenog u prostorijama MMCLuke i na ulicama grada, 1.-3.6.2017., a vodit će ga mala grupa arhitektonskih urednika, mladih autora iz mreže Future Architecture: Léopold Lambert (The Funambulist), Fosco Lucarelli i Mariabruna Fabrizi (Microcities), Rebekka Kiesewetter (Depot Basel), Sofia Dona (Co-Hab Athens) te Mika Savela i Henrik Drufva (Selim). Radionica se sastoji iztri etape: Izdavaštvo-mjesto / Publishing Site (pregovori oko zajedničkih aktivnosti i cilja, transverzalni procesi razmjene znanja), Izdavaštvo-radovi / Publishing Works (intermedijska proizvodnja, koja uključuje i video-dokumentarista Matiju Kralja) i “posljednji čin” Izdavaštvo-akcija / Publishing Acts (razdioba tiskanoga materijala). Cijela radionica Publishing Acts zamišljena jekao “društvena koreografija”, no ponajprije kao istraživački laboratorij buduće edicije pamfleta platforme Future Architecture i udruženja DAI-SAI. Riječ je o novoj seriji mladih autora nazivaProstorni praktikum,akoja tematizira suvremene, ponekad radikalne, transformacije arhitektonske discipline.

Voditeljice radionice: Rebekka Kiesewetter i Ana Dana Beroš

Rebekka Keisewetter u svim svojim aktivnostima, neovisno o kakvom je području i vrsti rada riječ, uvijek ima ulogu osobe koja ujedinjuje, potiče i dijeli. Zanimaju je međuljudski odnosi, podupire rad drugih i omogućuje im razmjenu mišljenja i ideja. Diplomirala je povijest umjetnosti, ekonomiju i modernu povijest na Sveučilištu u Zürichu. Uz aktivan spisateljski i novinarski rad za nekoliko časopisa o dizajnu i arhitekturi, Rebekka Kiesewetter je bila urednica pri izdavačkoj kući Lars Müller Publishers. Od 2012. godine članica je organizacije za suvremeni dizajn Depot Basel.

Ana Dana Beroš je samostalna arhitektica i kustosica koja svoj rad usredotočuje na stvaranje krhkih, no uzmemirujućih okružja s ciljem poticanja društvene promjene. Suosnivačica skupine ARCHIsquad – odreda za arhitekturu savjesti i suvoditeljica edukativnog programa hitnaArhitektura. Finalistica Nagrade Wheelwright Sveučilišta Harvard, te Dobitnica Posebnog priznanja za rad Intermundia na 14. Venecijanskom bijenalu 2014. Kustosica je zagrebačkoga projekta Actopolis –  transnacionalnog umjetničkog laboratorija s urbanim intervencijama u Ateni, Beogradu, Bukureštu, Mardinu, Oberhausenu i Zagrebu (2015.-2017.) Gošća urednica novog broja Života umjetnosti s temom Trans/migrantnost (2017).





Programska koncepcija i organizacija Publishing Acts u Puli:
Ana Dana Beroš i Emil Jurcan


U projektu Future Architecture Platform sudjeluju:
Organizacija: Museum of Architecture and Design, Ljubljana (SI);

Članovi: Društvo arhitekata Istre – Società architetti dell’Istria DAI-SAI (HR), National Museum of XXI Century Arts, Rome (IT), Copenhagen Architecture Festival (DK), Lisbon Architecture Triennale (PT), dpr-barcelona (ES), CANactions, Kiev (UA), Museum of Architecture in Wrocław (PL), Belgrade International Architecture Week (SR), House of Architecture, Graz (AT), Tirana Architecture Week (AL), One Architecture Week, Plovdiv (BG), Design Biotop, Ljubljana (SI), Bureau N, Berlin (DE); pridruženi članovi: Swiss Architecture Museum, Basel (CH), Prishtina Architecture Week (RKS), Forecast, Berlin (DE), Calouste Gulbenkian Foundation, Lisbon (PT)