A-festival IZDAVAÅ TVO – AKCIJA u Puli 1. – 3.6.2017
DAI-SAI u suradnji s europskom platformom Future Architecture organizira prvi “a-festival†(anti-festival, aktivistiÄki festival, arhitektonski festival) pod nazivom IzdavaÅ¡tvo – akcija koji se bavi druÅ¡tveno angažiranim umjetniÄkim i arhitektonskim praksama: od autohtonih avangardnih pokreta s poÄetka 20.stoljeća na ovim krajevima, do transnacionalnih “kritiÄkih prostornih praksiâ€danaÅ¡njega vremena. A-festival IzdavaÅ¡tvo – akcija istražuje druÅ¡tvene, eknomske i politiÄke stvarnosti kroz izložbu Problem umjetnosti kolektiva – sluÄaj Zemlja, kustoskog kolektiva [BLOK], javnih predavanja DruÅ¡tveni angažman u arhitekuri 1930-ih Tamare Bjažić Klarin, te Arhitektura i kolonijalizam francuskoga arhitekta Léopolda Lamberta, predstavljanje novoosnovane biblioteke Dobrolet za kritiÄku teoriju arhitekture u suradnji DruÅ¡tva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavaÄke kuće Sandorf, te hibridnu meÄ‘unarodnu radionicu istoga naziva IzdavaÅ¡tvo – akcija (Publishing Acts).
Xavier Antin, Just in Time, or A Short History of Production, 2010.
PROGRAM
ÄŒetvrtak, 1.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Léopold Lambert: Arhitektura i kolonijalizam
Predavanje je na engleskom jeziku
Arhitektura je politiÄko oružje. Zid kao osnovni oblik arhitekture organizira tijela u prostoru i na privatnoj i na geografskoj razini. UÄeći iz primjera prostornog nasilja primitivnih skloniÅ¡ta, predavanje će se osvrnuti na nekoliko primjera istraživanja razliÄitih politiÄkih sustava uz pomoć kojih će se ilustrirati ova teza: vojna i civilna okupacija Palestine, izgradnja novog militantnog glavnog grada Egipta, druÅ¡tvena i rasna segregacija utjelovljena u pariÅ¡kim predgraÄ‘ima i takozvani humanitarni kampovi sagraÄ‘eni za izbjeglice i migrante iz Calaisa. U zakljuÄku predavanja inzistirat će se na primjerima iz arhitekture koji su prihvatili ideju arhitekture kao oružja u kontekstu borbe protiv dominantnih politiÄkih oblika. PolitiÄka nevinost je iluzija, a mi moramo nauÄiti kontrolirati druÅ¡tvene posljedice prostora koje osmiÅ¡ljavamo.
Léopold Lambert francuski je arhitekt mlaÄ‘e generacije, koji trenutaÄno radi u Parizu, pisac je i glavni urednik arhitektonskog Äasopisa The Funambulist uz koji paralelno vodi projekt Archipelago, u kojem snima i arhivira razgovore s transdisciplinarnim misliocima iz cijeloga svijeta, a Äiji se rad bavi izgraÄ‘enim okoliÅ¡em. Autor je knjige Weaponized Architecture: The Impossibility of Innocence, Naoružana arhitektura: Nemogućnost nevinosti, u kojoj istražuje okupirane palestinske teritorije, te knjiga Topie Impitoyable: tjelesne politike tkanine, zida i ulice i Politike buldozera: palestinska ruÅ¡evina kao izraelski projekt.
PETAK, 2.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Kustoski kolektiv BLOK: Problem umjetnosti kolektiva – sluÄaj Zemlja
Otvorenje izložbe uz vodstvo izložbom, Ivana HanaÄek i Ana KutleÅ¡a
Izložba Problem umjetnosti kolektiva obraÄ‘uje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. – 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje Å¡to je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifiÄne umjetniÄke prakse nije moguće bez njezinog smjeÅ¡tanja u Å¡iri druÅ¡tveno-politiÄki kontekst Kraljevine Jugosvlije i meÄ‘uratnog perioda. RijeÄ je o razdoblju koje obilježava Å¡irenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radniÄkog organiziranja i progresivnog politiÄkog djelovanja pod diktaturom dinastije KaraÄ‘orÄ‘evića, o vremenu nadolazećeg faÅ¡izma. Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih Älanaka podijeljeni su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – politiÄkim djelovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“, u gradu Äija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. NasljeÄ‘e ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, meÄ‘u kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamiÅ¡ljen i kao poticaj za raspravu.
istraživanje i koncepcija izložbe:
[BLOK] – Ivana HanaÄek, Ana KutleÅ¡a, Vesna Vuković
suradnik povjesniÄar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina BaÄun i Roberta Bratović – Oaza
Istraživanje i produkciju izložbe omogućila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
Izložba će biti otvorena svim radnim danima do 12.6.
[BLOK] je kustoski kolektiv koji djeluje na sjeciÅ¡tu umjetnosti, urbanog istraživanja i politiÄkog aktivizma. NaÅ¡i su projekti zamiÅ¡ljeni i realizirani kao platforme za udruženi rad umjetnika, kustosa, istraživaÄa, politiÄkih aktivista i svih zainteresiranih za politiku prostora, proizvodnju zajedniÄkog, demokratizaciju kulture te za refleksiju umjetniÄkih praksi iz perspektive njihovih druÅ¡tvenih i proizvodnih uvjeta.
Djelujući kontinuirano od 2001. godine [BLOK] je koncipirao i producirao projekte u javnom prostoru, predavanja, izložbe, dugoroÄne istraživaÄke projekte, publikacije, kao i sudjelovao u javnoj raspravi oko neoliberalne transformacije javnog prostora i institucija te u borbi za njihovu demokratizaciju.Od 2016. godine kolektiv vodi BAZU, prostor za produkciju suvremene umjetnosti, edukaciju i aktivizam.
PETAK, 2.6. u 20h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
Tamara Bjažić Klarin: Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih
Predavanje je na hrvatskom jeziku
ZagrebaÄku arhitektonsku scenu poÄetkom 1930-ih obilježavaju ideoloÅ¡ki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga graÄ‘enja, izmeÄ‘u inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom graÄ‘enju prepoznaju alat za rjeÅ¡avanje nagomilanih druÅ¡tvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poÅ¡tenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove politiÄke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji poÄetkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio druÅ¡tvene odgovornosti i ukazuje na najveći socijalni i urbanistiÄki problem meÄ‘uratnog Zagreba zanemarivan od državnih, ali i općinskih vlasti – radniÄke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima živi jedna Äetvrtina ZagrepÄana. Uz dokumentaristiÄke izložbene cjeline Kuća i život i Selo, kao i ostale zajedniÄke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje će se osvrnuti i na historijat njihovog umrežavanja.
Tamara Bjažić Klarin znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. PodruÄje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća. Autorica je knjige Ernest Weissmann: druÅ¡tveno angažirana arhitektura 1926. – 1939. nagraÄ‘ene poveljom DPUH te viÅ¡e poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na viÅ¡e znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Vitiću, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakoviću te scenaristica emisije Trikultura – arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. – 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i Å vicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Zürich.
SUBOTA, 3.6. u 11h, Galerija Cvajner, Forum 2, Pula
Promocija Biblioteke DOBROLET- prostora arhitektonske kritike
Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi
ZajedniÄkom inicijativom DruÅ¡tva arhitekata Istre (DAI-SAI), Filozofskog fakulteta Rijeke (FF Ri) i zagrebaÄke izdavaÄke kuće Sandorf ove godine je pokrenuta knjižna edicija pod nazivom Dobrolet usmjerena ka razvoju arhitektonske kritiÄke misli. Urednici biblioteke su Luka Skansi i Emil Jurcan, a gost urednik prvog izdanja je Ivana Perica. RijeÄ je o knjizi „Poglavlje o arhitekturi“ maÄ‘arskog filozofa Györgya Lukácsa koja će se premijerno predstaviti u Puli. O samoj knjizi:
Arhitektura je, prema rijeÄima Györgya Lukácsa, svjetotvorna umjetnost – jedina koja je sposobna izraziti cjelokupni druÅ¡tveni bitak odreÄ‘ene epohe. No kao Å¡to i cijeli Lukácsev estetski sistem nagovjeÅ¡tava viÅ¡i, etiÄki plan, tako i arhitektura iz svojih estetiÄkih pitanja mora iskoraÄiti u ona etiÄka – jedina koja su sposobna ispostaviti druÅ¡tvene proturjeÄnosti danaÅ¡njice. A ta se etiÄka pitanja ne mogu razrijeÅ¡iti unutar samog oblikovanja prostora.
Ivana Perica zavrÅ¡ila je studij germanistike i kroatistike, doktorirala je na temu odnosa privatnog i javnog u politiÄkoj misli Hannah Arendt i Jacquesa Rancièrea. Knjiga Die privat-öffentliche Achse des Politischen: Das Unvernehmen zwischen Hannah Arendt und Jacques Rancière objavljena je 2016. g. u izdavaÄkoj kući Königshausen & Neumann.
Emil Jurcan je arhitekt pulske zadruge Praksa i predsjednik je DruÅ¡tva arhitekata Istre (DAI-SAI). SuosnivaÄ je aktivistiÄkih kolektiva Temp i Pulske grupe s kojom se predstavio na venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. godine. Autor brojnih Älanaka o teoriji arhitekture, kritiÄkoj misli i druÅ¡tvenim pitanjima arhitekture objavljenim u raznim europskim Äasopisima.
Luka Skansi je povjesniÄar arhitekture, docent na Univerzitetu u Rijeci (Odsjek povijest umjetnosti). Njegova istraživaÄka podruÄja su talijanska arhitektura 20. stoljeća, ruska i sovjetska arhitektura i arhitektura u bivÅ¡oj Jugoslaviji. Mnogi su arhitekti postali predmetom njegova struÄnog bavljenja: Carlo Scarpa, Aldo Rossi, Gino Valle, Pier Luigi Nervi, Myron Goldsmith, Jože PleÄnik, Nikolaj Ladovskij, Mojsej Ginzburg, Peter Behrens. Bio je gostujući istraživaÄ na kanadskom Canadian Center for Architecture u Montrealu i gostujući profesor na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Veneciji.
Â
Äetvrtak, petak i subota 1.- 3.6., MMC Luka, Istrarska 30, Pula
Međunarodna radionica Izdavaštvo–akcija (Publishing Acts)
Izložba Akcija, Trg republike, Zagreb, 1978.
Dijelom javni performans, dijelom intraaktivna radionica, IzdavaÅ¡tvo-akcija funkcionira kao druÅ¡tveno-izdavaÄki eksperiment,sastoji se od uspostavljanja privremene redakcije, “uredniÄkog ureda†koji će proizvoditi instantne, otvorene, “tekuće†tiskane materijale. Sama publikacija zamiÅ¡ljena je kao “druÅ¡tveni objektâ€: s jedne strane potiÄe nastajanje suradniÄkih mjestaza istraživanjei razmjenu znanja tijekom njezine proizvodnje; s druge strane publikacija prenosi “energijuâ€, naboj i znaÄenje koje nosi u sebi pomoću jednostavnoga Äina dijeljenjapublikacije –iz ruke u ruku. Kao pojedinaÄna gesta, koja može potaknuti zajedniÄku akciju, takva posve osobna distribucija tiskanih materijala ispituje, izaziva druÅ¡tvene norme i indiferentnost prema druÅ¡tvenom angažmanu.
Eksperiment IzdavaÅ¡tvo-akcija (Publishing Acts) odvijat će se tijekom trodnevnog “izdavaÄkog laboratorijaâ€, smjeÅ¡tenog u prostorijama MMCLuke i na ulicama grada, 1.-3.6.2017., a vodit će ga mala grupa arhitektonskih urednika, mladih autora iz mreže Future Architecture: Léopold Lambert (The Funambulist), Fosco Lucarelli i Mariabruna Fabrizi (Microcities), Rebekka Kiesewetter (Depot Basel), Sofia Dona (Co-Hab Athens) te Mika Savela i Henrik Drufva (Selim). Radionica se sastoji iztri etape: IzdavaÅ¡tvo-mjesto / Publishing Site (pregovori oko zajedniÄkih aktivnosti i cilja, transverzalni procesi razmjene znanja), IzdavaÅ¡tvo-radovi / Publishing Works (intermedijska proizvodnja, koja ukljuÄuje i video-dokumentarista Matiju Kralja) i “posljednji Äin†IzdavaÅ¡tvo-akcija / Publishing Acts (razdioba tiskanoga materijala). Cijela radionica Publishing Acts zamiÅ¡ljena jekao “druÅ¡tvena koreografijaâ€, no ponajprije kao istraživaÄki laboratorij buduće edicije pamfleta platforme Future Architecture i udruženja DAI-SAI. RijeÄ je o novoj seriji mladih autora nazivaProstorni praktikum,akoja tematizira suvremene, ponekad radikalne, transformacije arhitektonske discipline.
Voditeljice radionice: Rebekka Kiesewetter i Ana Dana Beroš
Rebekka Keisewetter u svim svojim aktivnostima, neovisno o kakvom je podruÄju i vrsti rada rijeÄ, uvijek ima ulogu osobe koja ujedinjuje, potiÄe i dijeli. Zanimaju je meÄ‘uljudski odnosi, podupire rad drugih i omogućuje im razmjenu miÅ¡ljenja i ideja. Diplomirala je povijest umjetnosti, ekonomiju i modernu povijest na SveuÄiliÅ¡tu u Zürichu. Uz aktivan spisateljski i novinarski rad za nekoliko Äasopisa o dizajnu i arhitekturi, Rebekka Kiesewetter je bila urednica pri izdavaÄkoj kući Lars Müller Publishers. Od 2012. godine Älanica je organizacije za suvremeni dizajn Depot Basel.
Ana Dana BeroÅ¡ je samostalna arhitektica i kustosica koja svoj rad usredotoÄuje na stvaranje krhkih, no uzmemirujućih okružja s ciljem poticanja druÅ¡tvene promjene. SuosnivaÄica skupine ARCHIsquad – odreda za arhitekturu savjesti i suvoditeljica edukativnog programa hitnaArhitektura. Finalistica Nagrade Wheelwright SveuÄiliÅ¡ta Harvard, te Dobitnica Posebnog priznanja za rad Intermundia na 14. Venecijanskom bijenalu 2014. Kustosica je zagrebaÄkoga projekta Actopolis –  transnacionalnog umjetniÄkog laboratorija s urbanim intervencijama u Ateni, Beogradu, BukureÅ¡tu, Mardinu, Oberhausenu i Zagrebu (2015.-2017.) Gošća urednica novog broja Života umjetnosti s temom Trans/migrantnost (2017).
Â
Programska koncepcija i organizacija Publishing Acts u Puli:
Ana Dana Beroš i Emil Jurcan
U projektu Future Architecture Platform sudjeluju:
Organizacija: Museum of Architecture and Design, Ljubljana (SI);
ÄŒlanovi: DruÅ¡tvo arhitekata Istre – Società architetti dell’Istria DAI-SAI (HR), National Museum of XXI Century Arts, Rome (IT), Copenhagen Architecture Festival (DK), Lisbon Architecture Triennale (PT), dpr-barcelona (ES), CANactions, Kiev (UA), Museum of Architecture in WrocÅ‚aw (PL), Belgrade International Architecture Week (SR), House of Architecture, Graz (AT), Tirana Architecture Week (AL), One Architecture Week, Plovdiv (BG), Design Biotop, Ljubljana (SI), Bureau N, Berlin (DE); pridruženi Älanovi: Swiss Architecture Museum, Basel (CH), Prishtina Architecture Week (RKS), Forecast, Berlin (DE), Calouste Gulbenkian Foundation, Lisbon (PT)