Dani arhitekture u Istri 2022 / Pula, 30. 9. – 9. 12. 2022. / Galerija DAI-SAI i tuneli Zerostrasse
U petak, 30. rujna zapoÄinju Dani arhitekture u Istri 2022. Program će se do 9. prosinca održavati u Galeriji DAI-SAI, Smareglina 1 i u tunelima Zerostrasse pulskog KaÅ¡tela
Impresum
DANI ARHITEKTURE U ISTRI 2022
Organizacija: Društvo arhitekata Istre (DAI-SAI) – Breda Bizjak, Helena Sterpin, Tihana Nalić
Partneri programa: Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Povijesni i pomorski muzej Istre (PPMI), Sa(n)jam knjige u IstriÂ
GrafiÄko oblikovanje: Tihana Nalić / Bobula
Projekt financijski podržavaju: Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Pula
Pokrovitelj: Mapei Croatia d.o.o.
PROGRAM
petak, 30. 9. 2022., DAI-SAI, Smareglina 1, Pula
19 h – Otvorenje izložbe studentskih radova Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Valkane
petak, 21. 10. 2022., DAI-SAI, Smareglina 1, Pula
19 h – Predavanje i izložba: Maria Giuseppina Grasso CannizzoÂ
srijeda, 26. 10. 2022., DAI-SAI, Smareglina 1, Pula
19 h – Predavanje Matevža Grande: Gradnja sa zemljom i prirodnim materijalima
petak, 28. 10. 2022., Tuneli Zerostrasse, Povijesni i pomorski muzej Istre, Gradinski uspon 6, Pula
19 h – Otvorenje GodiÅ¡nje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini
petak, 11. 11. 2020., DAI-SAI, Smareglina 1, Pula
19 h – Otvorenje GodiÅ¡nje izložbe projekata i realizacija Älanova DAI-SAI-a i gostijuÂ
ponedjeljak, 28. 11. 2022., DAI-SAI, Smareglina 1, Pula
12:30 h – Izložba arhitektonskog studia Scapelab Cukrarna – otvorenje i okrugli stol
DETALJNIJE O PROGRAMU
1) Valkane – Izložba radova studenata Arhitektonskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u ZagrebuÂ
Otvorenje izložbe i predstavljanje radova – petak, 30.9.2022.,
DAI-SAI, Smareglina 1, Pula, u 19 sati
Izložba ostaje otvorena do petka, 14.10.2022., svakim radnim danom od 17 do 20 sati
Izloženi studentski radovi nastali su u okviru kolegija Radionica arhitektonskog projektiranja 2: Sport + na lokaciji pulskih Valkana u akademskim godinama 2017/2018 te 2018/2019. Interpretacijom karakteristiÄnih arhitektonskih aspekata bazenskih dvorana – retoriÄnosti konstrukcije i monumentalizacije servisa – u akademskoj godini 2017/2018 stvoreni su arhitektonski projekti primjereni vremenu i kontekstu. IzjednaÄavajući servise (opslužujuće prostore bazena) s primarnim (opsluženim) prostorima bazena, a kroz projektnom zadatkom zadani termin monumentalizacija, sporedni prostori preuzimaju aktivnu ulogu u prostornoj definiciji sportske funkcije. Tako prividno nevažne aktivnosti u projektima zatvorenih bazena poprimaju novo znaÄenje. Direktnim doticajem sa zelenilom, kao i dimenzijama i atmosferom svjetla, servisni prostori bazena postaju ravnopravni prostoru bazenske dvorane.
U akademskoj godini 2018/2019 sportska infrastruktura vraća se iz zatvorenih graÄ‘evina u otvoreno prirodno okruženje kopna i mora, stvarajući novu prostornu, socijalnu i prirodnu strukturu teritorija s fragmentom sportskog vježbaliÅ¡ta. Vegetacija, topografija, voda, zemlja, prometna infrastruktura, klima, pulsiranje godiÅ¡njih doba, itd. – zajedno s otvorenim sportskim sobama – organiziraju isjeÄak teritorija. Klima je potpomognuta te se djelomiÄno osigurava zaÅ¡tita od kiÅ¡e, sunca, vjetra i niskih temperatura. Bez instalacijskih zahtjevnosti zatvorenih graÄ‘evina te elementarnim tehnikama i tehnologijama koncepti potpomognute klime omogućuju cjelogodiÅ¡nje, a ne samo sezonske aktivnosti u vanjskom prostoru. Tako radovi idu u smjeru dijaloga sporta i sportske infrastrukture s prirodom na lokaciji Valkane.Â
Izlažu Leon Husnjak, Rudolf Martinović, Antonia Dajak, Ema Dunkić, Ivan Mostahinić, Katarina Kazić, Dora Barović pod mentorstvom nastavnika Af: Vjera Bakić, Marina Bertina, Juraj Glasinović, Darko Latin, Petar MiÅ¡ković, Helena Paver Njirić, Veljko Oluić, TonÄi Žarnić
Izložba predstavlja kontrapunkt hotelsko–ugostiteljskom narativu prostornog razvoja Valkana, koji se u zadnje vrijeme nameće. Nadogradnjom sportsko–rekreativnog sadržaja, studentski radovi nude drukÄiju perspektivu ureÄ‘enja prostora Sportsko-rekreacijskog centra Valkane od one ponuÄ‘ene aktualnim prostornim planom te kao takvi predstavljaju važan doprinos kritiÄkom promiÅ¡ljanju prostora.Â
2) Maria Giuseppina Grasso Cannizzo
Predavanje i otvorenje izložbe – petak, 21. 10. 2022.,
DAI-SAI, Smareglina 1, Pula, u 19 sati
Izložba ostaje otvorena do petka, 4.11.2022., svakim radnim danom od 17 do 20 sati
Nakon diplome do 1980. godine bavi se pedagoÅ¡kim radom te uz profesora Franca Minissia predaje restauraciju na SveuÄiliÅ¡tu La Sapienza u Rimu. 1980. godine seli se u Torino gdje suraÄ‘uje s Fiat Engineering na projektu rekonstrukcije povijesnih jezgri u talijanskoj regiji Basilicata. Od 1986. živi i radi na Siciliji. 2005. i 2012. godine nagraÄ‘ena je s RIBA Awards/EU. 2012. godine Milanski trijenale dodjeljuje joj nagradu za životno djelo Medaglia d’Oro alla Carriera. 2008. godine uz joÅ¡ Äetiri arhitekta pozvana je na natjeÄaj za postav Talijanskog paviljona na XI. Bijenalu arhitekture u Veneciji. 2016. žiri XV. Bijenala arhitekture u Veneciji dodjeljuje joj posebno priznanje za instalaciju Onore Perduto (Izgubljeni ponos) s kojom nastupa na izložbi Reporting from the front Alejandra Aravene. 2018. sudjeluje u izložbi Freespace umjetniÄkih direktorica Yvonne Farrell i Shelley McNamara na XVI. Bijenalu arhitekture u Veneciji. 2019. dodijeljena joj je poÄasna titula inženjera graÄ‘evine na SveuÄiliÅ¡tu u Cataniji. 2021. nagraÄ‘ena je nacionalnom nagradom za životno djelo INARCH, te postaje Älanicom Nacionalne akademije svetog Luke. Iste godine nagraÄ‘ena je talijanskom nagradom Milanski trijenale MAXXI za najbolje ostvarenje.
Na izložbi je prikazan dio Å¡irokog opusa Marie Giuseppine Grasso Cannizzo koncentriran pretežito na arhitektonske realizacije. Svojim naÄinom rada Grasso Cannizzo hrabro prkosi svijetu brzih, povrÅ¡nih i efektnih rjeÅ¡enja. Njen rad je rad majstora, zasnovan na pomnom promiÅ¡ljanju, intelektualnom radu, dubokom poznavanju konteksta u kojem djeluje te poznavanju materijala i tehnologije. Projektiranje je intelektualni proces koji zahtijeva vrijeme i promiÅ¡lja stvarnost da bi je izmijenio.Â
“Nije sluÄajnost da autor, u svom malom uredu, nema potrebe pravdati svoju izoliranost kroz opsesivnu koherentnost “stilaâ€, kao Å¡to je sluÄaj s Murcuttom, Fehnom ili Zumthorom. Novost, Zeitgeist, je da možete biti mali i eklektiÄni, a da ne budete nevidljivi, posebice ako je raznolikost odgovora koje dajete kompenzirana jasnom koherentnošću pitanja koje postavljate. ZaÅ¡to nam je toliko vremena trebalo da osvijestimo važnost rada Marie Giuseppine? Zato Å¡to smo dosadnom odgovoru koji se zasnivao na stilu suprotstavili prezrivu i ekskluzivnu pažnju prema urbanim temama, raspadu grada 19. stoljeća, pojavi nove vrste teritorija, ni urbanog ni ruralnog, niti industrijskog niti stambenog, ni prirodnog ni artificijelnog, već sve to zajedno, poput neke Ghirrijeve fotografije. U suÅ¡tini, otkrivali smo grad pojedinaca, grad individualnosti, koji nam je iznenada izrastao pred oÄima i koji je doveo u pitanje sve Å¡to smo znali o arhitekturi i o gradu. Tek smo tada primijetili da je netko taj prostor individualnosti već shvatio i da je u tiÅ¡ini zapoÄeo razvijati potrebna arhitektonska antitijela koja se sastoje od manijakalne kontrole graditeljskog procesa, od projektiranih prostora koje Äine samo jedna podna ploha i koji se sastoje od soba koje se miÄu, od zgrada koje rastu unutar drugih zgrada, od tornjeva visokih tri kata koji izgledaju tako moćno kao da su visoki dvadeset katova. Ukratko, otkrili smo Grasso Cannizzo.â€Â
Pippo Ciorra, arhitekt i kritiÄar arhitekture, u “Loose Endsâ€, Maria Giuseppina Grasso Cannizzo, uredila Sara Marini i aut. architektur un tirol, Lars Muller Publisher
3) Matevž Granda
Gradnja sa zemljom i prirodnim materijalima
Predavanje – srijeda, 26. 10. 2022.,
DAI-SAI, Smareglina 1, Pula u 19 sati
Kamen, drvo i zemlja najstariji su graÄ‘evinski materijali. Ljudi su njima od pamtivijeka gradili svoje domove. DanaÅ¡njim jezikom opisali bi ih kao održive zbog niskog ugljiÄnog otiska, potpuno su prirodni, a njihova razgradnja tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade ne predstavlja opterećenje za okoliÅ¡. Svi ti materijali vraćaju se u suvremenu arhitekturu. Ako je arhitektura proÅ¡lih godina težila najvećoj energetskoj uÄinkovitosti, u budućnosti će arhitektura tražiti uÄinkovita rjeÅ¡enja s prirodnim materijalima. 2/3 svjetske populacije joÅ¡ uvijek gradi zemljom. U zapadnom svijetu takva je gradnja imala pogrdni karakter jer se za zemlju govorilo da je materijal siromaha. Austrijski kipar Martin Rauch posljednja je tri desetljeća prouÄavao gradnju zemljom u raznim dijelovima svijeta, uspjevÅ¡i tehnologiju nadograditi suvremenim spoznajama. Razvio je tehniku ​​nabijanja zemlje koja je sve prisutnija u modernoj arhitekturi. Gradnja zemljom je sama po sebi jednostavna. No, s druge strane, zahtijeva puno iskustva i poznavanja materijala.
2021. godine u Äasopisu Outsider zapoÄeli smo seriju radionica posvećenih gradnji zemljom. Kroz njih istražujemo i testiramo razliÄite tehnike i metode koriÅ¡tenja. Ove godine zapoÄeli smo s izgradnjom prve zgrade. Prvi rezultati su obećavajući.
Fotografije: Simon Chang
Matevž Granda je suosnivaÄ i suurednik slovenskog Äasopisa Outsider, Äasopisa o arhitekturi, kulturi i zanimljivim liÄnostima. ÄŒasopis je nastao 2015. godine i do danas je srediÅ¡nji arhitektonski Äasopis za struku i Å¡iru javnost. Po obrazovanju je arhitekt. Godine 2005. diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Uz novinarstvo, bavi se i arhitektonskom praksom, posebice obnovom i gradnjom prirodnim materijalima.
Nagrade i selekcije: PleÄnikova nagrada (2017.); urednik publikacije za slovensko predstavljanje na Venecijanskom bijenalu 2018.; izbor meÄ‘u 20 najboljih projekata Europske nagrade za javni prostor 2022.; poÄasno Älanstvo ZAPS-a (Zbornice za arhitekturu i prostor Slovenije) 2022.
4) Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini
Otvorenje izložbe – petak, 28. 10. 2022., Tuneli Zerostrasse, Povijesni i pomorski muzej Istre, Gradinski uspon 6, Pula, u 19 sati
Izložba ostaje otvorena do Äetvrtka, 10.11.2022., svakim danom od 8 do 21 sat
Nakon premijernog otvorenja i dodjele nagrada u Lapidariju ArheoloÅ¡kog muzeja u Zagrebu u lipnju 2022. godine, te repriza u Karlovcu, Rijeci i Zadru, GodiÅ¡nja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini dolazi u Pulu u organizaciji DruÅ¡tva arhitekata Istre (DAI-SAI). GodiÅ¡nje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata dodjeljuju se od 1960. godine kada je ustanovljena Nagrada Viktor KovaÄić, u cilju poticanja arhitektonskog stvaralaÅ¡tva i javne afirmacije misli i djela hrvatskih arhitekata.Â
Radove je ocjenjivao struÄni žiri u sastavu: KreÅ¡imir Damjanović, Vjekoslav GaÅ¡parović, Krunoslav IvaniÅ¡in, Paula Kukuljica, Dinko PeraÄić, Vanja Rister (predsjednik), Rosa Rogina (StruÄni savjet) i Mojca Smode Cvitanović (Savjet nakladniÅ¡tva). Izložba je organizirana u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA).
- nagrada Viktor KovaÄić za životno djelo dodijeljena je Renati Waldgoni i Andreju Uchytilu.
- nagradu Viktor KovaÄić za najuspjeÅ¡nije ostvarenje u svim podruÄjima arhitektonskog stvaralaÅ¡tva dobili su Iva Letilović i Igor PediÅ¡ić za Providurovu palaÄu.
- nagradu Drago Galić za najuspjeÅ¡nije ostvarenje na podruÄju stambene arhitekture dobio je Davor BuÅ¡nja za Kuću dide Marka.
- nagrada Bernardo Bernardi za najuspjeÅ¡nije ostvarenje na podruÄju oblikovanja i unutraÅ¡njeg ureÄ‘enja dodijeljena je Miji Roth ÄŒerina i TonÄiju ÄŒerini za Centar za posjetitelje i vidikovce Lonjskog polja.
- nagrada Neven Å egvić za publicistiÄki, kritiÄki, znanstven-istraživaÄki i teorijski rad na podruÄju arhitekture dodijeljena je Andriji Rusanu za ÄŒasopis Oris.
Â
5) GodiÅ¡nja izložba projekata i realizacija Älanova DAI – SAI-a i gostiju
Otvorenje izložbe – petak, 11. 11. 2022.,
DAI-SAI, Smareglina 1, Pula, u 19 sati
Izložba ostaje otvorena do petka, 24.11.2022., svakim radnim danom od 17 do 20 sati
6) Cukrarna – Izložba arhitektonskog studia Scapelab
Otvorenje izložbe i okrugli stol – ponedjeljak, 28. 11. 2022.,
DAI-SAI, Smareglina 1, Pula, u 12:30 sati
Izložba ostaje otvorena do petka, 9.12.2022., svakim radnim danom od 17 do 20 sati
Projekt ljubljanske Cukrarne seže u 2009. godinu kada su autori realizacije dobili prvu nagradu za rekonstrukciju i obnovu znamenite zgrade bivÅ¡e tvornice Å¡ećera u Ljubljani. SagraÄ‘ena u prvoj polovici 19. stoljeća, Å¡ećerana je u to vrijeme spadala u najvažnije industrijske zgrade na podruÄju Slovenije, sve do razarajućeg požara koji je zauvijek prekinuo djelovanje tvornice. Od kraja 19. stoljeća sve do poÄetka 90-tih godina 20. stoljeća u zgradi Cukrarne svoj dom i utoÄiÅ¡te naÅ¡li su mnogi pojedinci i obitelji, ali i beskućnici. Upravo ta Äinjenica obilježila je slovensku literarnu povijest: naime Cukrarna predstavlja kolijevku slovenskog modernizma. U njoj su se skupljali i živjeli predstavnici slovenske moderne: Dragotin Kette, Josip Murn Aleksandrov, Ivan Cankar i Oton ŽupanÄiÄ.Â
PoÄetkom 90-tih godina 20. stoljeća zgrada je ispražnjena u namjeri da se obnovi, no to se dogodilo tek 30 godina kasnije. Uz financijsku potporu Vlade Republike Slovenije i Europskog fonda za regionalni razvoj, 2018. godine zapoÄela je rekonstrukcija i obnova zgrade koja je dovrÅ¡ena krajem 2021. godine. Obnovljena zgrada Ljubljani donosi najveći galerijski prostor od 2.500 m2 i poseban scenski prostor koji može primiti do 1.000 posjetitelja te omogućiti gostovanja zahtjevnih domaćih i inozemnih umjetniÄko – izlagaÄkih projekata. Zgrada veliÄine 5.500 m2 namijenjena je i drugim dogaÄ‘ajima iz podruÄja kulture, umjetnosti i obrazovanja.
Projekt je znaÄajan i u urbanistiÄkom smislu. Cukrarna naime predstavlja novo programsko težiÅ¡te koje motivira posjetitelje da se proÅ¡etaju uz rijeku Ljubljanicu do ruba gradske jezgre, Äime se centar grada Å¡iri prema istoku. Glavni ulaz u zgradu smjeÅ¡ten je na proÄelju prema rijeci, a javna povrÅ¡ina pred ulazom omogućuje prolaz i pjeÅ¡acima i biciklistima uzduž Poljanskog nasipa te ujedno nudi i odliÄnu kulisu za dogaÄ‘aje na otvorenom. Dio javnog programa nove Cukrarne je i kavana / jazz klub koja sudjeluje u oblikovanju druÅ¡tvenog života tog dijela grada. U suprotnosti s galerijom, arhitekti su kavanu osmislili u crnom, dok jedan od zidova razotkriva izvornu konstrukciju iz ciglene opeke. Kavana je ujedno i prostor za manifestacije gdje je ureÄ‘en scenski prostor, a dogaÄ‘aji se preko velikih staklenih stijena mogu otvoriti i prema vanjskom prostoru, povećavajući kapacitet prostora. Prirodni nagib terena iza kavane omogućio je ureÄ‘enje amfiteatarskog stepeniÅ¡ta namijenjenog dogaÄ‘ajima, sjedenju i druženju. Prizemlje je jedini dio zgrade osvijetljen prirodnom svjetlošću – oba galerijska volumena izvedena su kao „bijele kocke“ u kojima je za izlaganje umjetniÄkih radova predviÄ‘ena regulirana umjetna rasvjeta, prozraÄivanje, temperatura i vlaga. Lebdeći kubusi presvuÄeni su perforiranim bijelim, metalnim ploÄama koje osim jedinstvenog estetskog znaÄaja imaju i funkcionalno znaÄenje: iza njih su skriveni zvuÄna izolacija koja apsorbira jeku iz prostora te dio strojarskih instalacija. U podrumskoj etaži nalaze se viÅ¡enamjenska dvorana, galerija namijenjena performansima, garderobe i sanitarije za posjetitelje, tehniÄki prostori i radionica za pripremu izložbi. Dio drvene graÄ‘e izvorne krovne konstrukcije koji je joÅ¡ bio upotrebljiv arhitekti su u suradnji s umjetnikom Tobiasom Putrihom preradili u drvene klupe za galerijske prostore.
Fotografije: Miran KambiÄ
Scapelab je arhitektonski biro kojeg Äine trojica partnera – Jernej Å ipoÅ¡, Marko Studen i Boris Matić. MeÄ‘u mnogim natjeÄajnim nagradama i priznanjima, biro je dobitnik priznanja Piranesi (ÄŒufarov trg, 2005.), Zlati svinÄnik (Obnova Slovenske ceste, 2015.) i PleÄnikove nagrade (TehnoloÅ¡ko srediÅ¡te ELES, 2019). Trenutno zavrÅ¡avaju nekoliko zahtjevnih projekata, kao npr. seljenje proizvodnje i poslovne zgrade tvrtke Iskra Mehanizmi iz Lipnice u poslovnu zonu Brnik te drugu fazu tehnoloÅ¡kog srediÅ¡ta ELES. Po njihovim nacrtima zapoÄela je izgradnja najviÅ¡ih nebodera u Sloveniji. RijeÄ je o poslovno – stambenom kompleksu Spektra na CelovÅ¡koj cesti u Ljubljani s preko 200 stanova.