Sportsko-rekreacijski centar “25. maj”
U petak, 13. listopada 2023. godine u galeriji DAI – SAI, Smareglina 1, Pula započinju Dani arhitekture u Istri 2023. Otvorenje izložbe Ivan Antić – Arhitektonično je u 19 sati, uz predavanje autora izložbe, Dijane Milašinović Marić i Igora Marića.
Izložba ostaje otvorena do subote, 4.11.2023., svakim radnim danom od 17 do 20 sati i u subotu, 4.11. od 17 do 22 sata
Izložba IVAN ANTIĆ – ARHITEKTONIČNO premijerno je održana 2018. godine u zgradi RTS-a u Beogradu u sklopu Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA). Nakon Beograda, u suradnji sa BINA-om i autorima izložbe Dijanom Milašinović Marić i Igorom Marićem, izložba će biti realizirana i u Puli u sklopu Dana arhitekture u Istri. Na dan otvorenja 13.10. u 19 sati održat će se predavanje autora o stvaralačkom radu arhitekta Ivana Antića.
(iz teksta kataloga)
„Arhitektonski opus Ivana Antića (Beograd, 1923. – 2005.), profesora beogradskog Arhitektonskog fakulteta, redovnog člana SANU, jednog od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih graditelja, čije su građevine stvarane u vremenskom rasponu od gotovo pedeset godina, predstavlja, i u oblikovnom, i u konstruktivnom i sadržajnom smislu, gotovo utjelovljenje ideala doba u kojem je stvarao.
Njegov opsežan i nagrađivan opus sadrži brojna realizirana i projektirana arhitektonska djela, među kojima su remek-djela srpske arhitekture kao što su Muzej suvremene umjetnosti na Ušću, Spomen-muzej u Šumaricama, oba u koautorstvu s Ivankom Raspopović, Sportsko-rekreativni centar „25. maj“, potom sportska hala „Pinki“ u Zemunu, olimpijski bazen na Poljudu u Splitu, kompleks Dom pionira, sa zgradom RTB i kazalištem „Duško Radović” u Beogradu i druga, koja su sva svrhovite i estetizirane graditeljske forme, gotovo sublimati opredmećenja sadržajnih i konstruktivnih zahtjeva.
Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu (gore), Spomen-muzej u Šumaricama (detalj)
Mada se Antićeva djela uglavnom postavljaju u okvir racionalističkog koncepta koji se, u suštini, doživljava kao nenarušeno suglasje između osobina njegove svestrane ličnosti i suvremenog arhitektonskog izraza, njegov moćan i izražajan opus sadrži nekoliko različitih interesa koji se ne ispoljavaju kao faze već kao tokovi ili graditeljske fascinacije što se međusobno prepliću i ponavljaju. Kao osnovnu nit pratimo jedan naoko racionalan i pragmatičan pristup, koji proizlazi iz čvrstog stava o utilitarnosti arhitekture, njenoj geometriji i osnovnom sklopu, potom se zapaža zanimanje za regionalna istraživanja i primjenu iskustava folklorne arhitekture u modernom građenju. Njega također intrigiraju tehničke mogućnosti savladavanja prostora i velikih raspona do nivoa da kroz vidnu primjenu konstrukcije dolazi do gotovo ekspresivnih arhitektonskih oblika.
Osim spomenutog, Antić neprestano vodi računa o kontekstu, vizurama. Posjedovao je sposobnost mentalnog doživljavanja karaktera prostora i urođen osjećaj za odgovarajuću proporciju i harmoničnu, nenametljivu kompoziciju. Njegova racionalna priroda duboko je utemeljena na suštinskom poznavanju i razumijevanju arhitekture, kao i na potpunoj posvećenosti građenju, čemu je podredio čitav život. Spomenute arhitektonske teme okupirale su i druge velikane moderne, Le Corbusiera, Franka Lloyd Wrighta ili Kenza Tangea, uz čija djela ravnopravno stoje i najznačajniji radovi arhitekta Antića.
Krajnji rezultat, kuća – djelo, u opusu arhitekta Ivana Antića nije samo funkcionalna forma niti standardizirano i uobičajeno rješenje nego originalan i neponovljiv arhitektonski sklop visokih umjetničkih konotacija, čija konstruktivna i projektantska logika duboko proizlazi iz same biti i zadatka arhitekture da zadovolji potrebe čovjeka u praktičnom, tehničkom, estetskom i duhovnom smislu. Ako prihvatimo tezu da djelo najbolje govori o čovjeku, o njegovom karakteru, mora se zapaziti da je jedina ideja kojoj je Antić cijelog života služio, i kojoj je u potpunosti bio odan i posvećen, bila arhitektura. Za Antića je arhitektura prizma kroz koju u potpunosti vidi svijet, a arhitektonika kompleksan rukopis kojim je ispisivao stranice prostora.“
Pročitaj ostatak…
