Zaljubljenici u arhitektonsku misao, Emil Jurcan i Luka Skansi, pokreću 2017. godine ediciju „DOBROLET – prostor arhitektonske kritike“ u suradnji s DruÅ¡tvom arhitekata Istre i izdavaÄkom kućom Sandorf, kako bi ponudili na hrvatskom jeziku prijevode izuzetnih, ali manje poznatih teorijskih djela vezanih uz arhitekturu i prostor, a koja nisu dostupna na engleskome. Ime edicije preuzeto je od sovjetske aviokompanije za koju je Aleksej Gan oblikovao konstruktivistiÄki vizualni identitet 1920-ih godina, baÅ¡ kao i inspiracija za logotip. Format i namjera nadahnuti su meÄ‘unarodnim džepnim izdanjima koja, poput DOBROLETA, pružaju izvrsno ureÄ‘ene autorske odabire u podruÄju arhitektonske teorije.
PoÄevÅ¡i „Poglavljem o arhitekturi“ maÄ‘arskog filozofa i marksistiÄkog teoretiÄara Györgyja Lukácsa iz 1963. godine, nastavili su prijevodima djela ruskog arhitekta, povjesniÄara i teoretiÄara arhitekture te jednog od kljuÄnih teoretiÄara konstruktivizma u arhitekturi Moiseja Ginzburga – „Ritam u arhitekturi“ (1923.) i „Stil i epoha“ (1924.). Nakon podsjećanja na manje znane protagoniste arhitektonske teorije, slijede manje poznati tekstovi poznatih arhitekata. Tu je prijevod doktorata Petera Eisenmana pod naslovom „Formalna osnova moderne arhitekture†s predgovorom Piera Vittorija Aurelija, a zatim i odabrani eseji Giancarla De Carla na temu participacije u arhitekturi prema odabiru Alberta Franchinija. „Od Ledouxa do Le Corbusiera: izvori i razvoj autonomne arhitekture“ beÄkog povjesniÄara umjetnosti Emila Kaufmanna iz 1933. sljedeće je nezaobilazno djelo, koje uspostavlja vezu izmeÄ‘u estetskog kontinuiteta klasicizma i modernizma te predstavlja ideju o autonomiji arhitekture. Å esto izdanje ujedno je i prva autorska knjiga u ediciji. „Tektonske studije“ Luke Skansija na neki naÄin Äine „par“ s Kaufmannom jer Skansi prepoznaje sliÄne tektonske kulture u arhitekturi od ranog modernizma do danas, Äime je ponovno u fokusu kontinuitet esencijalnih tema u arhitektonskom stvaralaÅ¡tvu na nekoj drugoj razini.
Uz angažman niza izvrsnih suradnika – poÄevÅ¡i od likovnog urednika Primoža Fijavža unutar Äijih angažiranih ovitaka su asketski oblikovani sadržaji, do gostiju urednika, prireÄ‘ivaÄa i prevoditelja – svako novo izdanje otvara prije svega etiÄka pitanja koja prate oblikovanje prostora. Ta se pitanja ne mogu razrijeÅ¡iti samo na praktiÄnoj razini. Jer ideali u arhitekturi ne mogu preživjeti ako arhitektura nema potrebnu razinu autonomije, a ona se gradi upravo kroz teorijsku podlogu. Urednici razmiÅ¡ljaju o strukturnim karakteristikama arhitekture koje su inherentne disciplini od njezinih poÄetaka do danas. I premda je „tektonika“ DOBROLETA, prema rijeÄima urednika, intuitivna, u traganju za supstancom arhitekture ova izdanja meÄ‘usobno rezoniraju, a poruke pojedinih djela dodatno se osnažuju njihovim kontinuitetom.
Ana Å verko
Biblioteka DOBROLET – prostor arhitektonske kritike pokrenuta je 2017. godine u suradnji DruÅ¡tva arhitekata Istre – Società architetti dell’Istria, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavaÄke kuće Sandorf s namjerom uvoÄ‘enja kritiÄkih teoretskih koncepcija arhitekture u Å¡iri misaoni kontekst.
Urednici edicije: Emil Jurcan i Luka Skansi
Likovni urednik: Studiobotas
Oblikovanje: Primož Fijavž
Gostujući urednici: Ivana Perica, Alberto Franchini
Autori predgovora: Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi, Pier Vittorio Aureli, Alberto Franchini
Prevoditelji: Ivana Perica, Ivo Alebić, Marko Gregorić, Max Blažević, Eric UÅ¡ić, Andy JelÄić, Ivana OstojÄić, Maja Tatković
Lektura i korektura: Nives Franić
IzdavaÄi: DAI-SAI Pula (sva izdanja), Sandorf Zagreb (sva izdanja), Filozofski fakultet Rijeka (1. i 2. izdanje) Sve publikacije su dane na koriÅ¡tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima 4.0 meÄ‘unarodna
Otvorenje GodiÅ¡nje izložbe i dodjela Nagrada UHA-e planirani su poÄetkom svibnja 2025. godine u Zagrebu.
Sve nominacije za UHA-ine godišnje nagrade za 2024. godinu možete pogledati na poveznici.
Preneseno s web-stranice uha.hr
