Dani arhitekture u Istri 2021: Godišnja izložba projekata i realizacija članova DAI-SAI i gostujućih autora / galerija DAI-SAI, Pula, 19.11. – 10.12.21.

Ovogodišnje izdanje Dana arhitekture u Istri približava se završetku otvaranjem Godišnje izložbe projekata i realizacija članova DAI-SAI i gostujućih autora u petak, 19. studenoga u 19 sati u galeriji DAI-SAI u Smareglinoj 1, Pula.

Dani arhitekture u Istri 2021: izložba studentskih radova “Prijelazi | Prehajanja” / galerija DAI-SAI, Pula, 22.10.21.

U petak, 22. listopada 2021. godine u 19 sati otvara se izložba studentskih arhitektonskih projekata za razvoj Pule Prijelazi | Prehajanja, u galeriji Društva arhitekata Istre u Smareglinoj 1 u Puli.
Autori izložbe su polaznici seminara prof. Maruše Zorec na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

“Grad u sebi nosi memoriju. Kako možemo s njom živjeti i kako je možemo uključiti u budućnost?”

Studenti Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani tijekom studijske godine 2018./2019. otkrivali su Pulu, njene povijesne slojeve, tajne, zaboravljene prostore, tradicije i znanja.
Svoje prijedloge za razvoj Pule saželi su u tri teme: otkrivanje i prezentacija arheoloških slojeva rimske Pule s interpolacijom novog javnog i stambenog programa, obnova austrijskih vojnih utvrda koje poput spomenika utopljenih u krajobrazu postaju dio zelenog gradskog sustava te obnova napuštenih vojnih i lučkih područja i njihovo povezivanje na postojeće javne prostore grada. Prijedlozi pokazuju kako memorija nekog mjesta ostaje zapisana u prostoru, kako se preko njega zapisuje u ljude i s njima putuje u budućnost.

Izložba ostaje otvorena do 12. 11. 2021., svakim radnim danom od 17 do 20 sati.
Organizatori izložbe: Sveučilište u Ljubljani, Arhitektonski fakultet i Društvo arhitekata Istre

Dani arhitekture u Istri 2021: Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata i arhitektica u 2020. godini / Kaštel, Pula, 8.10.2021.

Program Dana arhitekture u Istri 2021 nastavlja se otvorenjem Izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini u petak, 8. listopada u 18 sati u Vodospremi Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli, Gradinski uspon 6.

Nakon premijere u Zagrebu, izložba je gostovala u Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci i Zadru, a sada dolazi u Pulu.
Radove prijavljene na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Ante Nikša Bilić, Helena Paver Njirić i članovi Stručnog savjeta UHA-e: Breda Bizjak, Tonči Čerina (voditelj), Ivana Ergić, Antonio Grgić, Ana Mrđa, Lea Pelivan i Ana Šverko.

Pročitaj ostatak…

Izložba ALG.A – mogućnosti primjene alginata u arhitekturi u galeriji DAI-SAI / petak, 18.6. u 20 sati

foto: Ivan Marjanović

U petak, 18. lipnja u galeriji DAI-SAI, Smareglina 1, Pula, u 20 sati otvorit će se izložba ALG.A – mogućnosti primjene alginata u arhitekturi koja predstavlja rezultate eksperimentalnog pristupa lokalno dostupnim održivim materijalima.

Alginat je održivi materijal čiji je potencijal primjene u arhitekturi i gradnji zasad neotkriven, za razliku od već komercijalno korištenih mikroalgi. Alginat se nalazi u staničnim stijenkama smeđih algi koje su lako dostupne na Jadranu. Ekstrakcijom iz algi te miješanjem s aditivima, dobiva se elastičan materijal koji nakon oblikovanja može trajno zadržati svoj oblik. Dodavanjem različitih aditiva moguće je promijeniti mehanička svojstava alginata te time dobiti mješavine pogodne za formiranje različitih oblika. 

Autori se u istraživanju primjene alginata u arhitekturi pridružuju globalnoj inicijativi nanovog kreiranja postojećih građevinskih elemenata, materijala i rješenja. Dobiveni elementi kreću se od linearnih niti do prostornih membrana i ljuski. Izložbom su predstavljeni modeli inovativnih elementa s primjenom u različitim područjima arhitekture, između ostalog akustike i konstrukcija slobodnih oblika.

Ivan Marjanović mladi je istraživač, usmjeren na primjenu održivih materijala u arhitekturi, a  upravo završava diplomski rad na Tehničkom Sveučilištu u Grazu s temom primjene alginata.

Elizabeta Šamec doktorski je student i asistent na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se razvojem interaktivnih alata za pronalazak oblika koji omogućuju odabir povoljne geometrije konstrukcije te time korištenje održivih materijala, slabijih mehaničkih svojstava od klasičnih.

Milena Stavrić profesor je na Tehničkom Sveučilištu u Grazu, a fokus njenog istraživanja su geometrija, inovativni materijali u arhitekturi, parametarsko modeliranje te primjena robotike. 

Izložba je ostvarena u suradnji s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i Tehničkim Sveučilištem u Grazu.

Radovi će biti izloženi do 3. srpnja 2021.
Radno vrijeme galerije DAI-SAI je svakog radnog dana od 17 do 21 sat.

Izloganje / Izložba u izlogu: Berislav Iskra, 22.5.-12.6.2021.

Izloganje u DAI-SAI nastavljamo s radovima Berislava Iskre od 22. svibnja do 12. lipnja 2021. godine. 

Izloženi su sljedeći radovi:
- Urbanističko-arhitektonski natječaj za hotelski kompleks Adriatik, Umag, 1. nagrada, 1989.
- Urbanističko-arhitektonski natječaj za hotelski kompleks na Slatini, Opatija, 3. nagrada, 1990.
- Urbanističko-arhitektonski natječaj za Placu i centar Medulina, 1. nagrada, 1990.
- Urbanističko-arhitektonski projekt marine i turističkog kompleksa Sv. Petar, Vrsar, 1994.

Berislav Iskra
Iskra, Berislav (Beri), arhitekt (Pula, 5.IV.1948.). Diplomirao na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1972. te počeo raditi u projektnoj urbanističkoj organizaciji Urbis 72 u Rovinju. Godine 1991. osnovao je u Rovinju vlastiti arhitektonski atelijer. Studijski boravak u Zagrebu upoznao ga je s tradicijom zagrebačke moderne između dva svjetska rata te je Iskra u to vrijeme fasciniran urbanizmom, što obilježava njegov rad u Urbisu 72. Vrlo brzo s urbanizma prelazi na arhitekturu i time započinje drugo razdoblje svoga stvaralaštva. Kao bitan arhitekt istarskog arhitektonskog stvaranja, Iskra je obilježio posljednja desetljeća XX. st. zajedno sa skupinom autora poput Ester Miletić, Eligija Legovića, Slavka Batelića i Antonija Rubbija. Oni su tijekom 1990-ih godina uspješno oblikovali karakterističan regionalni izričaj i omogućili kontinuitet istarskog graditeljstva do kraja XX. st., nalazeći svoju inspiraciju u arhitekturi između dva svjetska rata i u simboličnim oblicima autohtone arhitekture. Funkcionalne tokove zamijenili su modernošću koja priznaje tradiciju i posebnosti istarskog prostora, stvarajući arhitektonska rješenja koja arhitekturu vežu za mjesto, kontekstualnu arhitekturu. Iskrin se rad opisuje kao dio progresivne struje obnavljanja artističkih pravaca s početka XX. st. gdje se osnovnom obliku vraća čistoća, otmjenost i finoća. 

Pročitaj ostatak…