StruÄno oÄitovanje na Prijedlog Ugovora o provedbi razvojnog programa Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Sv. Katarina
Poštovane kolegice i kolege,
pozivamo Vas da se upoznate s oÄitovanjem na Prijedlog Ugovora o provedbi razvojnog programa Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Sv. Katarina koje su UHA i DAI-SAI poslali Predsjedniku i vijećnicima Županijske skupÅ¡tine Istarske županije te medijima.
__
StruÄno oÄitovanje na Prijedlog Ugovora o provedbi razvojnog programa Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Sv. Katarina
PoÅ¡tovani predsjedniÄe Županijske skupÅ¡tine, poÅ¡tovani vijećnici,
vezano uz naÅ¡u dosadaÅ¡nju komunikaciju po pitanju iznalaženja modela struÄne suradnje pri provedbi natjeÄaja za investitore projekta „Brijuni rivijera“ ovim putem želimo izraziti naÅ¡e nezadovoljstvo i zateÄenost Prijedlogom Ugovora o provedbi razvojnog programa Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Sv. Katarina – Monumenti, na koji je Vlada Republike Hrvatske 2. lipnja 2011., dala suglasnosti i koji je upućen na prihvaćanje Županijskoj skupÅ¡tini Istarske županije.
Tijekom travnja 2011. predstavnici Udruženja hrvatskih arhitekata, zajedno s DruÅ¡tvom arhitekata Istre i na poziv Ministarstva zaÅ¡tite okoliÅ¡a, prostornog ureÄ‘enja i graditeljstva, zapoÄeli su dijalog s predstavnicima Brijuni Rivijera d.o.o. radi struÄnog doprinosa i s ciljem ostvarenje uspjeÅ¡ne provedbe natjeÄaja na spomenutim lokacijama.
Nakon prvog Äitanja postojeće dokumentacije ukazali smo na Äinjenicu da je studija izraÄ‘ena 2007. godine od strane Zavoda za prostorno planiranje zahtijevala dodatne provjere predloženih kapaciteta, kako bi se sagledao pojedini zahvat (lokacija) kroz implementaciju sheme pojedinih zgrada i pojedinog kompleksa u cjelini. Ova razina projektne provjere trebala je ispitati je li predviÄ‘eni program (kapacitet)  izvediv. Kroz tu vrstu provjere odredili bi se parametri svake zone te bi tada objektivno bilo moguće odrediti vrijednost (cijenu) svake pojedine lokacije.
Samo nakon takove provjere koja bi ukljuÄivala i definiciju održive razvojne strategije u odnosu na uži i Å¡iri kontekst, moguće je raspisati ovu vrstu natjeÄaja za dodjeljivanje koncesije. Spomenute studijske provjere koje smo predložili, a koje je moguće izraditi za maksimalno 60 dana, vidimo kao jedini mogući temelj za raspisivanje natjeÄaja, ako je uistinu krajnji cilj natjeÄaja aktivacija spomenutih podruÄja u korist sveukupnog stanovniÅ¡tva.
Kada bi bili definirani svi vrijednosni i planerski aspekti, bilo bi potpuno nepotrebno zahtijevati od ponuditelja da priloži prostorne prikaze, već bi se isti morao ovom vrstom ugovora obvezati na provedbu javnog urbanistiÄko – arhitektonskog natjeÄaja koji se dokazao kao jedini demokratski, transparentni i struÄni naÄin pristupanja prostornoj organizaciji kao i ugradnji javnog interesa u oblikovanje. Rezultat natjeÄaja automatski bi bio podloga za izradu UPU-a, a potom i za realizaciju planiranih sadržaja te bi se time skratili svi rokovi potrebni za izradu i ishoÄ‘enje potrebnih suglasnosti.
NaglaÅ¡avamo da zbog nedostatka obrazloženih podloga, postojeći prijedlog Ugovora nosi visoku dozu rizika, te dovodi u pitanje sam mehanizam odabira najboljeg ponuÄ‘aÄa. Neargumentiranim procjenjujemo predložena  podruÄja obuhvata pojedinih lokaliteta koja su predmet natjeÄaja budući da nisu utemeljena na prethodnim struÄnim analizama i procjenama lokalnih potreba, a Å¡to je npr. naroÄito vidljivo u dijelu mjeÅ¡ovite stambeno poslovne, javne i druÅ¡tvene namjene na lokaciji Katarina Monumenti za koju se iskazivanje budućih potreba koriÅ¡tenja oÄekuje kroz iskazivanje interesa stranog investitora.
Elementi Å¡ireg druÅ¡tvenog interesa svedeni su tek na jedan od kriterija ocjene ponuditelja kao opći razvojni uÄinci i suradnja s lokalnom zajednicom (aspekti eksterne ekonomije i utjecaj na lokalnu zajednicu, zapoÅ¡ljavanje).
Mehanizmi kroz koje lokalna zajednica može izražavati svoje interese i želje za promjenom, ili redukcijom pojedinih prostorno planskih rjeÅ¡enja, prijedlogom Ugovora svedeni su tek na formalno provoÄ‘enje postupaka javne rasprave o planovima užeg podruÄja. U tom je smislu potpuno nejasna mogućnost utjecaja na planska rjeÅ¡enja budući da je investitor sa svojim razvojnim projektom i idejnim rjeÅ¡enjem već odabran.
Izmjena rjeÅ¡enja u tom postupku može implicirati i pitanje zaÅ¡tite interesa investitora o Äemu u prijedlogu ugovora niÅ¡ta nije reÄeno pa se može zakljuÄiti da se odabirom investitora odabiru i idejna rjeÅ¡enja koja se kao obveza preuzimaju za ugraÄ‘ivanje u urbanistiÄke i detaljne planove.
Iako je Zakonom o prostornom ureÄ‘enju i gradnji donoÅ¡enje prostornih planova u nadležnosti vijeća jedinica lokalne samouprave po provedenom postupku javne rasprave, u Äemu se treba jasno prepoznati stav lokalnog stanovniÅ¡tva, predloženi postupak provoÄ‘enja natjeÄaja prejudicira donoÅ¡enje odluka i smanjuje ili gotovo onemogućuje mogućnost utjecaja na njegov sadržaj.
Ukupni interes se, osim interesa realizacije programa, može iÅ¡Äitati samo kroz naknadu utvrÄ‘enu prijedlogom ugovora. U tom je smislu, a naroÄito u smislu vlasniÅ¡tva i ukupnog Å¡ireg interesa jedinica lokalne samouprave, potpuno nejasno iskljuÄivo koriÅ¡tenje za podmirenje troÅ¡kova poslovanja za unapreÄ‘enje ugostiteljsko–turistiÄkih sadržaja na podruÄju Istre, osobito nacionalnog parka Brijuni, ali samo uz prethodnu odluku i suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Nedovoljnom smatramo i argumentaciju žurnosti raspisa ovih natjeÄaja s jedinim argumentom ‘unapreÄ‘enja’ ugostiteljsko-turistiÄkih sadržaja, kojim bi se otvorila nova mogućnost za zapoÅ¡ljavanja. Prostorne koncepcije zamiÅ¡ljene kao zasebni dijelovi grada u svijetu je prevaziÄ‘en model koji se dokazao nefunkcionalan i financijski poražavajući. Razne suvremene studije prostorne ekonomije ukazuju da su integrirane aktivnosti vitalni dio prostornog konteksta i kljuÄni faktor na kojem se temelji bilo koja vrsta profita.
Budući da sama Istarska županija ima za osnovno naÄelo promicanje prostornih, prirodnih i kulturnih osobnosti Istre, kroz smislenu transformaciju ovih lokacija ima mogućnost regenerirati postojeće posebnosti. Stoga smatramo da je upravo ovo prilika u kojoj se može naglasiti suvremena ideja o Istarskom prostoru.  Istra i Grad Pula će se pri tom dokazati kao partner koji ima jasniju viziju budućnosti, a koji uÄi iz tuÄ‘ih pogreÅ¡aka i s dostojnom pažnjom upravlja svojim prostorom.
Budući da i arhitektura i politika imaju u samom srcu svog djelovanja suÄeljavanje i anticipiranje druÅ¡tvenih zahtjeva, obje polažu svoje projekte u budućnost, a njihove vizije oblikuju druÅ¡tvo, gradove, prostor, život i odnose. Prioritet za obje strane je stimulacija dijaloga, obnova i napredak. Stoga polažemo duboku vjeru da ćete uvažiti ovdje navedeno struÄno miÅ¡ljenje Udruženja hrvatskih arhitekata i DruÅ¡tva arhitekata Istre da je prijedlogUgovora o provedbi razvojnog programa Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i otok Sv. Katarina – Monumenti u sadaÅ¡njem sadržaju neprihvatljiv.
S poštovanjem,
Hrvoje Hrabak, predsjednik UHA
Leonid Zuban, predsjednik DAI-SAI
Prijedlog ugovora
StruÄno oÄitovanje
