Ipress, 22.09.2011.

U travnju ove godine nakratko je izgledalo da će politika prihvatiti pomoć struke pri provedbi projekta Brijuni rivijera, ali je vrlo brzo postalo jasno da je riječ o samo još jednom formalnom potezu, bez prave želje da hrvatska pamet bar jednom bude ispred hrvatske politike.

Naime, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva putem državne tajnice Nike Sudarević dalo je izravnu uputu Ratomiru Ivičiću, direktoru Brijuni rivijere, da se javi Udruženju hrvatskih arhitekata s upitom za pripremu stručnih podloga za natječaj koji je u pripremi, a kojim se, kako je poznato, traže ulagači za lokacije Hidrobaza, Sv. Katarina-Monumenti i Pineta. Vrlo suvislo i konkretno obrazloženje tog poziva, kako saznajemo do čelnika UHA-e Hrvoja Hrabaka, bilo je da su nužne stručne osobe koje će pripremiti urbanističke, konzervatorske i krajobrazne podloge za najavljeni natječaj.

UHA je, u bliskoj suradnji s kolegama okupljenima u Društvu arhitekata Istre, ponudila suradnju u fazi pripreme natječajnih podloga te u fazi provedbe natječaja za ulagače, sve do konačnog odabira, i to bez naplate. Arhitekti su za pripremu natječajnih podloga ponudili izraditi opis lokacije, analizu važeće prostorno planske dokumentacije i dokumentacije u izradi te dosad izrađenih projekata i stručnih separatnih studija, opis postojećeg korištenja područja i njegove opremljenosti prometnom, komunalnom i ostalom infrastrukturom te ocjenu stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja, s posebnim osvrtom na valorizaciju povijesnog graditeljskog fonda i krajobraza. Tijekom provedbe natječaja, arhitekti su ponudili izraditi analizu, sintezu i valorizacija razvojnih koncepata investitora odabranih za drugi krug natječaja u svrhu pripreme Programa za raspis urbanističkih natječaja. U ovoj fazi predviđala se, zbog transparentnosti projekta te utvrđivanja elemenata šireg društvenog interesa, kontinuirana javna i stručna rasprava. Suradnja tijekom natječaja obuhvatila bi potom savjetodavnu ulogu pri provedbi urbanističkih natječaja, u izradi prostorno planske dokumentacije u okviru čega UHA i DAI -SAI zadržavaju pravo utvrđivanja potrebe raspisa arhitektonskih natječaja za prostorno ključne građevine, pri dostavi konačne ponude i investicijske studije ulagača te pri odabiru investitora.

O takvoj je suradnji, što je potvrđeno i na sastanku u Puli, trebao biti potpisan sporazum između UHA i Brijuni rivijere, koji bi definirao okvire za suradnju za provođenje cijelog postupka. U prvom stupnju utvrdio bi se interes potencijalnih investitora za natječajne lokacije, a drugi bi stupanj sadržavao cjeloviti proces zauzimanja stavova i donošenja odluka u pogledu konkretnih razvojnih programa za navedene lokalitete i šire utjecajno područje. Međutim, pokazalo se ne samo da je dotadašnji uloženi trud Udruženja arhitekata bio suvišan, nego i da ih se neće pripustiti u ovaj proces. To se već i ranije pokazalo činjenicom da su istarski arhitekti od začetka projekta ostavljeni po strani, što Hrabak drži velikom štetom, jer je DAI/SAI jedina adresa koja može jamčiti, kako stručnu opravdanost, tako i javnu participaciju, a time i primjerenu urbanizaciju prostora za projekte Brijuni Rivijere.

- U sporazumu koji nam je iz Brijuni rivijere stigao na potpis bili su isključeni svi dijelovi koji su se odnosili na ozbiljno sudjelovanje u postupku, od definiranja sadržaja natječajnih ponuda vezano na prostorni razvoj, preko određivanja kriterija za prosudbu kvalitete ponuda do stručnog sudjelovanja u postupku vrednovanja ponuda i izbora investitora, na bilo koji način, kaže Hrabak. Na upit smatra li da nevoljkost prema suradnji sa strukom dolazi s državne ili lokalne političke razine, Hrabak, uz napomenu da riječ o njegovom osobnom dojmu, kaže: „Čini mi se da je državna razina bila isključivo zainteresirana da pokrene ovaj natječaj na vrlo formalnoj razini kako-bilo, dok je lokalna razina imala puno veći interes za potpunom političkom kontrolom daljnjeg tijeka natječajne procedure.“

Sam natječaj za investitore, raspisan sredinom rujna, Hrabak ocjenjuje isključivo predizbornom propagandom, s minimalnom Å¡ansom da pruži bilo kakav upotrebljiv rezultat, čak i ako bi se zanemarili i minimalni prostorni standardi. – Sadržaj ponuda vezano uz aspekte prostornog razvoja je traljavo raspisan i teÅ¡ko da će uopće biti valoriziran. Å arene sličice koje će se tako eventualno prikupiti teÅ¡ko će i najnaivnijeg sudionika postupka uvjeriti u bilo Å¡to, a kamoli u ozbiljnost projekta koji se nudi. Sve je to posebna Å¡teta kada se uzme u obzir posebni urbani potencijal ovih lokacija.

Osnovna Hrabakova zamjerka projektu Brijuni rivijera je potpuna ignorancija političkih autoriteta prema stručnom trudu i radu uloženom u dobroj volji. – Tek nakon toga slijede nastrani programski pokazatelji koji lokacije, koje mogu značiti blagotvornu rezervu za održivi razvoj turizma i drugih djelatnosti primjerenog opsega, u svrhu kratkoročne političke promocije pretvaraju u poligon za visokobudžetne resorte koji ne mogu imati zatvoren čak ni poslovni plan, da o urbanoj diskrepanciji i isključenosti i ne raspravljamo, zaključuje Hrabak. (iPress)