Identitet: Grad i regija
Pozivamo Vas da nam se pridružite na 2. radionici programa ARTUR (Arhitektura i turizam) u Dubrovniku, 26. studenog 2013. u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik u dvorani Elafiti u 9.30 sati, Babin kuk.
ARTUR je program koji je iniciralo DruÅ¡tvo arhitekata Zagreba i pokrenulo u suradnji s Institutom za turizam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, te DruÅ¡tvima arhitekata Zadra, Dubrovnika i Istre Äiji su dugoroÄni ciljevi usmjereni na prevladavanje postojećih nedostataka i problema veznih za prostor i turizam.
OvogodiÅ¡nja tema ARTURA – TuristiÄki prostor: Grad i regija – bavi se propitivanjem i istraživanjem odnosa turistiÄkih gradova i njihovih regija. Odnos grada i regije detaljnije se prouÄava kroz tri interaktivne i multidisciplinarne radionice u Zadru, Dubrovniku i Puli.
Na dubrovaÄkoj radionici pod temom Identitet: Grad &∓†regija, bavit ćemo se pitanjem definiranja koncepta identiteta regije uvažavajući znaÄaj razvoja turizma na temelju cjelovitog potencijala grada i regije kroz podizanje svijesti o gospodarskom i kulturnom potencijalu koji proizlazi iz specifiÄnog prirodnog okruženja, kulture i tradicije. ARTUR u kontekstu tranzicije i pratećih pojava poput nezgrapnosti masovnog turizma, pronalazi ravnotežu u poticanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ekoloÅ¡kih projekata koje polaze od lokalnih kulturno-geografskih specifiÄnosti s ciljem razvoja Äitave regije, poput sveuÄiliÅ¡nog turizma, koji ima pozitivan uÄinak na razvoj cjelogodiÅ¡njeg turizma, te se uklapa u povijesnu i kulturnu sliku grada.
I ovom prigodom upućujemo poziv za prijavu prijedloga za nagradu ARTUR kojom želimo istaknuti najbolje primjere u oblikovanju i razvoju turistiÄkog prostora, te promovirati najbolje prakse u koriÅ¡tenju arhitekture i kvalitetno oblikovanog prostora u svrhu razvoja hrvatskog turizma.
Temu zakljuÄujemo konferencijom koja će se održati u Zagrebu u ožujku 2014. godine, na kojoj ćemo predstaviti rezultate održanih radionica, te dodijeliti nagrade i priznanja ARTUR.
Radionica Artur uvrÅ¡tena je u Sustav stalnog struÄnog usavrÅ¡avanja Hrvatske komore arhitekata.
Program radionice Dubrovnik:
Identitet: Grad i regija
TURIZAM, BAÅ TINA I ARHITEKTURA kao osnovne teme okruglog stola i radionice polaze od kulturnog i geografskog identiteta kao potencijala za održivi razvoj grada i regiji. U želji za uspostavljanjem idealne slike grada za graÄ‘ane i turiste, Artur otvara niz pitanja s namjerom uspostavljanja ravnoteže izmeÄ‘u Grada i regije u gospodarskom, turistiÄkom, socijalnom, demografskom i kulturnom smislu, te izdvaja slijedeće teme za razgovor:
Kulturna baÅ¡tina – graditeljska i prirodna - osnovni resurs za razvoj regije
Planiranje i mogućnosti održivog prostornog razvoja u uvjetima visoke razine zaštite kulturne baštine
Uloga visokog obrazovanja u turistiÄkom razvoju grada Dubrovnika
Ciljevi radionice:
- podići svijest o važnosti baštine i javnih prostora u planiranju razvoja grada i regije
– potaknuti participaciju zajednice u artikuliranju potreba grada i regije, te je osnažiti otvaranjem prostora za rad visoko obrazovanih kadrova u cjelogodiÅ¡njim djelatnostima
– povezati kljuÄne sudionike u upravljanju prostorom i planiranju investicija sa struÄnom i znanstvenom zajednicom, te graÄ‘anima
Sudionici okruglog stola:
-    prof.dr.sc. FeÄ‘a Vukić (Arhitektonski fakultet SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu)
–    dr. sc. Daniela Angelina JelinÄić (Institut za razvoj i meÄ‘unarodne odnose)
–    mr.sc. Marina Oreb, dipl.ing.arh (Zavod za prostorno ureÄ‘enje DubrovaÄko-neretvanske)
–    mr.sc. Marija Kojaković, dip. ing. arh (DruÅ¡tvo arhitekata Dubrovnika)  Â
–    dr.sc. Ivo Kunst (Institut za turizam)
Okrugli stol moderira Damir Ljutić, dipl. ing . arh. (Društvo arhitekata Zagreba)
Pozivamo Vas da nam se pridružite u Dubrovniku.
Ulaz je slobodan ali zbog ograniÄenog broja mjesta potrebno je prijaviti se putem prijavnice na mail adresu:
ana.marendic@d-a-z.hr do 24.11.2013.
DANIELA ANGELINA JELINÄŒIĆ, diplomirala je etnologiju i talijanski jezik s književnošću (1995.). Na istom fakultetu, magistrira etnologiju (2000.) s temom Kulturna baÅ¡tina i turizam. Stupanj doktora humanistiÄkih znanosti, u znanstvenom polju etnologije i antropologije, stjeÄe na Filozofskom fakultetu SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu (2004.), s temom disertacije Stanje, potencijali i perspektive kulturnog turizma u Hrvatskoj: uloga sustava u planiranju i provoÄ‘enju programa kulturnog turizma. Od 1996. godine zaposlena je u Institutu za meÄ‘unarodne odnose, Zagreb, radi na suradniÄkom mjestu viÅ¡eg asistenta. Radi kao znanstveni novak na Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za meÄ‘unarodne odnose, gdje sudjeluje u istraživaÄkim projektima Odjela, u organizaciji meÄ‘unarodnih skupova koje organizira Odjel, izlaže na brojnim meÄ‘unarodnim i domaćim znanstvenim konferencijama i seminarima te objavljuje u domaćim i stranim Äasopisima, knjigama i zbornicima. Osnovni istraživaÄki interes odnosi se na kulturni turizam, održivi kulturno-turistiÄki razvoj, kulturnu baÅ¡tinu u funkciji razvoja turizma, veze izmeÄ‘u etnologije i turizma te ulogu države u kulturnom turizmu. Autorica je segmenta Kulturni turizam koji je predstavljen u okviru kulturnog web portala pod nazivom CultureNet Croatia, koji 2001. godine na temelju razraÄ‘enog koncepta pokreću, kao zajedniÄki projekt, Ministarstvo kulture i Institut Otvoreno druÅ¡tvo; Hrvatska. 2003. godine postaje ekspertom Vijeća Europe za kulturni turizam i radi na projektu Evaluacije kulturne politike Cipra.
FEÄA VUKIĆ, povjesniÄar umjetnosti, roÄ‘en 1960. Diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, SveuÄiliÅ¡te u Splitu, 1984. Doktorand Odjela za oblikovanje Akademije za likovnu umjetnost Univerziteta u Ljubljani, znanstveno podruÄje teorija oblikovanja. ViÅ¡i predavaÄ (povijest dizajna, teorija i razvoj dizajna) na Studiju dizajna, Arhitektonski fakultet SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu, od 1994. Stipendist-istraživaÄ istraživaÄkog centra The Wolfsonian Foundation, Miami Beach, USA, 1995. s istraživanjem na temu «TržiÅ¡na komunikacija u Italiji 1900-1943». Sudjelovao na viÅ¡e simpozija i seminara o teoriji dizajna i edukaciji u dizajnu, u Hrvatskoj i u inozemstvu. Objavljuje prikaze, kritike i znanstvene Älanke o modernoj arhitekturi i dizajnu u hrvatskim i meÄ‘unarodnim Äasopisima. Objavio je i uredio viÅ¡e knjiga na tu temu, meÄ‘u kojima su i Modern Zagreb, 1992., Building on the Borders, 1995., Stoljeće hrvatskog dizajna 1996.
IVO KUNST, 1994. – doktorirao na Ekonomskom fakultetu SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu
Znanstveni interes: StrateÅ¡ko i poslovno (operativno) planiranje, Ocjena investicijskih projekata, Evaluacija poslovanja i vrednovanje hotelskih poduzeća (njihovih dijelova),TržiÅ¡no (re)pozicioniranje, Koncepti najbolje uporabe, Izrada turistiÄkih masterplanova
Projekti: 2009. Badija – koncept najbolje uporabe otoka, 2008-2009. Revitalizacija etno-eko sela na podruÄju Splitsko-dalmatinske županije – Poslovno-upravljaÄki model i studija izvodljivosti: sela Malo Grablje, Velo Grablje, Murvica, Stara Podstrana, Podhumlje, Dol, 2008. Strategija kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, 2008. Ocjena druÅ¡tvene opravdanosti realizacije projekta Posedarje Rivijera na principima javno-privatnog partnerstva, 2008. Kumrovec – plan koriÅ¡tenja i potencijalna vrijednost Znanstveno-studijskog centra i hotela Zagorje, 2008. Posedarje – koncept najbolje uporabe i tržiÅ¡na prefeasiblity studija, 2007. Zdravstveno-turistiÄki projekt StubiÄke Toplice – poslovni plan
2007. Tourism Master Plan of the Broader Region of Central-south Slavonia with Main Focus on Brodsko-posavska and PožeÅ¡ko slavonska Counties, 2007. TuristiÄki master plan KarlovaÄke i LiÄko-senjske županije, 2006. Procjena oÄekivanih troÅ¡kova i koristi pridruživanja RH EU na podruÄju turizma; 2006. Masterplan Srbije, 2006. Analiza ekonomskih utjecaja uvoÄ‘enja koncesija trgovaÄkog zemljiÅ¡ta na poslovanje trgovaÄkih druÅ¡tava u djelatnosti ugostiteljstva; 2006. Brijuni Riviera – Podloga za izradu poslovnog plana DruÅ¡tva,2006. Projekt Veliko GradiÅ¡te na Dunavu – “Best Use” koncept i prefeasibility studija. 2006. Privatizacija trgovaÄkih druÅ¡tava Genex/ICG, Beograd (TehniÄki i operativni due diligence; Strategija privatizacije, Procjena vrijednosti), 2006. Hoteli HUM, Vela Luka – Information memorandum (za potrebe prodaje DruÅ¡tva), 2006. Razvojni plan i procjena vrijednosti druÅ¡tva Hoteli Maestral, Dubrovnik (za potrebe privatizacijskog natjeÄaja) 2006. Tourism Development of the Baikal Region, 2006. Brijuni Riviera – Strategija upravljanja projektom Brijuni Riviera s naglaskom na alternativne modele financiranja; 2006. Brijuni Riviera – TržiÅ¡na i financijska prefeasibility studija za odabrane lokacije za projekt Brijuni Riviera, 2005. Hotel Marjan, Split – Razvojni plan (za potrebe privatizacije); 2005. Hotel InterContinental Beograd – “Best Use” koncept i Prefeasibility Studija, 2005. Hoteli Maestral, Dubrovnik – Ocjena investicijskih odluka i produktivnosti DruÅ¡tva (ekspertno miÅ¡ljenje), 2005. Procjena vrijednosti hotela u sastavu druÅ¡tva Jadranski luksuzni hoteli (Bonavia Rijeka, Dubrovnik Palace, Excelsior, Kompas, Bellevue)
MARINA OREB, ravnateljica Zavoda za prostorno ureÄ‘enje DubrovaÄko-neretvanske županije
MARIJA KOJAKOVIĆ, diplomirala na Arhitektonskom fakultetu, magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na studiju ”Ekonomija turizma”; od 1993.god do danas vodi vlastiti Studijski centar za obnovu i razvoj, koji je nastao kao terenska jedinica Postwar Reconstruction and Development Unit SveuÄiliÅ¡ta u Yorku, Velika Britanija; do 1992.god. radila za hotelska poduzeća Babin Kuk i HTP Dubrovnik, te kao projektant Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, dogradnja i rekonstrukcija hotela Dubrovnik President (u suradnji sa Studijem 92 iz Labina), obiteljske vile u Dubrovniku od idejnog, glavnog, nadzor realizacije (47. ZagrebaÄki salon), Razvojno-istraživaÄki centar za marikulturu na Bistrini SveuÄiliÅ¡ta u Dubrovniku idejni, glavni, nadzor nad realizacijom, Rekonstrukcija ulica Brgatske i Matije Gupca za Grad Dubrovnik idejni, glavni, nadzor nad realizacijom (u Å irenje horizonta), NatjeÄaj za hotel Rovinj – nagrada u 1. krugu, Hotel Mediteran u Platu – idejni; rekonstrukcija 4 vile i bazena u Platu idejni, glavni, nadzor, Suradnja s MM Interijeri na rekonstrukcijama, ureÄ‘enjima i dogradnjama hotela u Starigradu Paklenici, Brelima, Bolu na BraÄu i Umagu – idejni, glavni, nadzor, Intenzivni rad na poslijeratnoj obnovi (Thermotherapia, selo Osojnik i drugo), s timom vodim ukupni nadzor nad realizacijama naÅ¡ih projekata pa prema tome nastavljamo tradiciju arhitekata graditelja.
1992.-1996. god. suradnja sa SveuÄiliÅ¡tem u Yorku u organiziranju seminara i konferencija o poslijeratnoj obnovi u Yorku, Dubrovniku, Amanu, Manilli, Genevi, Oxfordu, Bostonu (MIT); Rad u DruÅ¡tvu arhitekata Dubrovnika u kontinuitetu od 2006. god. a od 2010.god. do danas kao predsjednica.
DAMIR LJUTIĆ, voditelj projekta Artur, roÄ‘en 1970. u Zagrebu, diplomirao 1996. na Arhitektonskom fakultetu SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu; 1998. suosniva DVA PLUS, studio za arhitekturu i vizualne komunikacije; od 1996. sudjeluje na 50-ak javnih natjeÄaja i osvaja niz nagrada kojih 5 prvih;od 1999. – danas suraÄ‘uje sa nizozemskim uredom Oeverzaaijer; 2000. osnivaÄ nevladine udruge KONTRAFOR za zaÅ¡titu graditeljskog nasljeÄ‘a; 2003. objavljuje u Äasopisu Zarez; od 2004. suraÄ‘uje u Äasopisu Croturizam; UT marketing; 2004. pohaÄ‘a Akademiju za politiÄki razvoj Vijeća Europe; 2005.-2007. Älan IzvrÅ¡nog odbora DAZ-a; izlaže na 41. ZagrebaÄkom salonu arhitekture; 2009.-2013. predsjednik DruÅ¡tva arhitekata Zagreba (DAZ). 2010. Autor i inicijator programa MISLI PROSTOR/THINK SPACE,niza jednogodiÅ¡njih ciklusa meÄ‘unarodnih konceptualnih arhitektonskih natjeÄaja (www.think-space.org). Od 2013. Älan Upravnog odbora DruÅ¡tva arhitekata Zagreba.
ARTUR tim:
Voditelj projekta: Damir Ljutić
Programski odbor: Andreja Ilijanić, SunÄana Rapaić, Iva Rukavina, Duje Dvornik
Organizacijski odbor: Aleksandra Uhernik ÄurÄ‘ek, Ana Marendić, Davorka Perić, Vesna Vrga Perović
StrateÅ¡ki partneri: Institut za turizam i Hrvatski Savjet za zelenu gradnjuÂ
Partneri: Društvo arhitekata Zadra, Društvo arhitekata Dubrovnika, Društvo arhitekata Istre i drugi.
StruÄni odbor: Sanda ÄŒorak, Jasenka KranjÄević, Ivo Kunst, Marija Kojaković, Darko Anton Franceschi, Leonid Zuban
Posebnu zahvalnost želimo iskazati Veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u Zagrebu / Program MATRA na prepoznavanju vrijednosti programa i financijskim sredstvima.
Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana J.JelaÄića 3/1
10 000 Zagreb
t: 01 5509 706
mail: daz@d-a-z.hr; artur@d-a-z.hr
Pokrovitelji:
Potpora:
Partneri:
Sponzori:
Medijski pokrovitelj: