Dani arhitekture u Istri 2023 / Ivan Antić – Arhitektonično / DAI – SAI, 13.10. u 19 h

Sportsko-rekreacijski centar “25. maj”

U petak, 13. listopada 2023. godine u galeriji DAI – SAI, Smareglina 1, Pula započinju Dani arhitekture u Istri 2023. Otvorenje izložbe Ivan Antić – Arhitektonično je u 19 sati, uz predavanje autora izložbe, Dijane MilaÅ¡inović Marić i Igora Marića.

Izložba ostaje otvorena do subote, 4.11.2023., svakim radnim danom od 17 do 20 sati i u subotu, 4.11. od 17 do 22 sata

Izložba IVAN ANTIĆ – ARHITEKTONIČNO premijerno je održana 2018. godine u zgradi RTS-a u Beogradu u sklopu Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA). Nakon Beograda, u suradnji sa BINA-om i autorima izložbe Dijanom Milašinović Marić i Igorom Marićem, izložba će biti realizirana i u Puli u sklopu Dana arhitekture u Istri. Na dan otvorenja 13.10. u 19 sati održat će se predavanje autora o stvaralačkom radu arhitekta Ivana Antića.

(iz teksta kataloga)
„Arhitektonski opus Ivana Antića (Beograd, 1923. – 2005.), profesora beogradskog Arhitektonskog fakulteta, redovnog člana SANU, jednog od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih graditelja, čije su graÄ‘evine stvarane u vremenskom rasponu od gotovo pedeset godina, predstavlja, i u oblikovnom, i u konstruktivnom i sadržajnom smislu, gotovo utjelovljenje ideala doba u kojem je stvarao.

Njegov opsežan i nagrađivan opus sadrži brojna realizirana i projektirana arhitektonska djela, među kojima su remek-djela srpske arhitekture kao što su Muzej suvremene umjetnosti na Ušću, Spomen-muzej u Šumaricama, oba u koautorstvu s Ivankom Raspopović, Sportsko-rekreativni centar „25. maj“, potom sportska hala „Pinki“ u Zemunu, olimpijski bazen na Poljudu u Splitu, kompleks Dom pionira, sa zgradom RTB i kazalištem „Duško Radović” u Beogradu i druga, koja su sva svrhovite i estetizirane graditeljske forme, gotovo sublimati opredmećenja sadržajnih i konstruktivnih zahtjeva.

Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu (gore), Spomen-muzej u Šumaricama (detalj)

Mada se Antićeva djela uglavnom postavljaju u okvir racionalističkog koncepta koji se, u suštini, doživljava kao nenarušeno suglasje između osobina njegove svestrane ličnosti i suvremenog arhitektonskog izraza, njegov moćan i izražajan opus sadrži nekoliko različitih interesa koji se ne ispoljavaju kao faze već kao tokovi ili graditeljske fascinacije što se međusobno prepliću i ponavljaju. Kao osnovnu nit pratimo jedan naoko racionalan i pragmatičan pristup, koji proizlazi iz čvrstog stava o utilitarnosti arhitekture, njenoj geometriji i osnovnom sklopu, potom se zapaža zanimanje za regionalna istraživanja i primjenu iskustava folklorne arhitekture u modernom građenju. Njega također intrigiraju tehničke mogućnosti savladavanja prostora i velikih raspona do nivoa da kroz vidnu primjenu konstrukcije dolazi do gotovo ekspresivnih arhitektonskih oblika.

Osim spomenutog, Antić neprestano vodi računa o kontekstu, vizurama. Posjedovao je sposobnost mentalnog doživljavanja karaktera prostora i urođen osjećaj za odgovarajuću proporciju i harmoničnu, nenametljivu kompoziciju. Njegova racionalna priroda duboko je utemeljena na suštinskom poznavanju i razumijevanju arhitekture, kao i na potpunoj posvećenosti građenju, čemu je podredio čitav život. Spomenute arhitektonske teme okupirale su i druge velikane moderne, Le Corbusiera, Franka Lloyd Wrighta ili Kenza Tangea, uz čija djela ravnopravno stoje i najznačajniji radovi arhitekta Antića.

Krajnji rezultat, kuća – djelo, u opusu arhitekta Ivana Antića nije samo funkcionalna forma niti standardizirano i uobičajeno rješenje nego originalan i neponovljiv arhitektonski sklop visokih umjetničkih konotacija, čija konstruktivna i projektantska logika duboko proizlazi iz same biti i zadatka arhitekture da zadovolji potrebe čovjeka u praktičnom, tehničkom, estetskom i duhovnom smislu. Ako prihvatimo tezu da djelo najbolje govori o čovjeku, o njegovom karakteru, mora se zapaziti da je jedina ideja kojoj je Antić cijelog života služio, i kojoj je u potpunosti bio odan i posvećen, bila arhitektura. Za Antića je arhitektura prizma kroz koju u potpunosti vidi svijet, a arhitektonika kompleksan rukopis kojim je ispisivao stranice prostora.“

O autorima izložbe:

DIJANA MILAŠINOVIĆ MARIĆ, izvanredna profesorica, povjesničarka umjetnosti

Diplomirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odsjek povijest umjetnosti, bavi se znanstveno – istraživačkim radom, publicistikom, edukacijom. Kao kustos radila je u Memorijalnom centru “Josip Broz Tito”, Muzeju istorije Jugoslavije i ULUPUDS-u, a kao profesorica bila je angažirana na Tehničkom fakultetu – katedra Arhitektura u Kosovskoj Mitrovici, na Beogradskoj politehničkoj Å¡koli te na Fakultetu primjenjenih umjetnosti u Beogradu.

Autorica je tri knjige: Arhitekt Jan Dubovi, Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda, Poletne pedesete u srpskoj arhitekturi i preko 130 radova koji su objavljeni u naučnim publikacijama ili predstavljeni na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Jedan je od urednika i pisaca tekstova za područje arhitektura i primjenjena umjetnost u kapitalnim nacionalnim izdanjima Srpska enciklopedija izdavača Matice srpske i SANU te Rječnika pojmova likovnih umetnosti i arhitekture koji objavljuje SANU. Autorski i scenaristički osmislila je tri stručno – edukativna serijala na RTS-u: Moderna arhitektura u Srbiji, ličnosti i poetike za Dokumentarnu (11 epizoda) i Ars praktika (40 epizoda) za Obrazovnu redakciju. Prema njenoj knjizi Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda, za Školsku redakciju snimljen je serijal od 14 epizoda.

Objavljuje tekstove u stručnim časopisima i dnevnim novinama. Članica je brojnih strukovnih udruženja i uredništva. Dobitnica je godišnjih nagrada Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije, ULUPUDS-a, priznanja DAB-a na Beogradskoj internacionalnoj nedelji arhitekture BINA, Plaketa Majske izložbe, Priznanja Salona Arhitekture. Dobitnica je zvanja Istaknuti umetnik i Nagrade za životno djelo.

IGOR MARIĆ, znanstveni savjetnik

Arhitekt, bavi se znanstvenim radom, planiranjem, projektiranjem, edukacijom, publicistikom. RoÄ‘en je u Beogradu 1950. godine gdje zavrÅ¡ava Arhitektonski fakultet na kojem je i doktorirao. Autor je većeg broja izvedenih objekata i rukovodioc niza urbanističkih planova. Osim praktične djelatnosti objavio je veliki broj znanstveno – istraživačkih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima, uredio je nekoliko zbornika radova i monografija te objavio tri knjige. PiÅ¡e za stručni i dnevni tisak.

Aktivan je u strukovnim udruženjima arhitekata, urbanista i inženjera čiji je bio član upravnih odbora i predsjednik. Aktualni je predsjednik Saveza inženjera i tehničara Srbije.

Dobitnik je nagrada na nizu urbanističko-arhitektonskih natječaja kao i strukovnih priznanja iz oblasti urbanizma i arhitekture, nagrade Inženjerske komore Srbije za izuzetna dostignuća u struci i nagrade Udruženja urbanista Srbije „Emilijan Josimović“ za životno djelo te godišnjeg priznanja UAS-a „Aleksej Brkić“ za izvedeno djelo. Redovni je član Akademije inženjerskih znanosti Srbije. Bio je direktor Invest Biroa i Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije. Osim raznorodnih interesa u područjima kojima se bavi, posebno se posvetio radu na izučavanju bioklimatske arhitekture i odnosa vernakularne i suvremene arhitekture u Srbiji.

____________________

Organizacija: Društvo arhitekata Istre (DAI-SAI) – Breda Bizjak, Tihana Nalić
Partneri programa: Beogradska internacionalna nedjelja arhitekture (BINA), europska arhitektonska platforma LINA
Grafičko oblikovanje deplijana i plakata pulske izložbe: Tihana Nalić, Bobula
Projekt financijski podržavaju: Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Pula